Malo je poznato da postoje biljke (oko 500 vrsta) koje, privlače i hvataju kukce. One se na prvi pogled ne razlikuju od ostalih biljaka. Ono po čemu su jedinstvene su mehanizmi koji im omogućuju da privuku insekta, uhvate ga, ubiju i apsorbiraju kao proteinsku hranu. U većini slučajeva, insekt biva privučen atraktivnom bojom cvijeta nakon čega za vrlo kratko vrijeme bude uhvaćen u klopku, donosi agroportal.hr
Karnivore biljke uglavnom nastanjuju tropska područja, a njihovo životno stanište je najčešće močvara. Uvelike je poznato kako močvarne površine spadaju među najlošije kategorije tla. Na takvim tlima biljke ne mogu osigurati dovoljne količine dušika, a zbog visoke vlage u zraku otežano je i kolanje sokova. Ako tomu pridodamo činjenicu da biljke mesožderke obično rastu na tamnijim mjestima, jasno je da u nedostatku sunčeve svjetlosti ne dolazi do „pravilnog“ odvijanja fotosinteze. Drugim riječima, zbog obilnih kiša i nedostatka nutrijenata, ove biljke su primorane tražiti dopunski obrok. Našle su ga u insektima kojih na močvarnim površinama ima u izobilju, odnosno, postupno su se adaptirale na ishranu insektima.
Međutim, posebice je zanimljivo na koji način spomenute biljke hvataju kukce. Njihovi organi su se ustvari modificirali u savršeno precizne i učinkovite klopke koje im svakodnevno osiguravaju dovoljne količine hranjivih tvari. Bilo da se riječ o cvijetu, kapljicama rose ili sočnim zelenim listovima, ove prirodne klopke imaju sposobnost da love i probavljaju kukce zahvaljujući lučenju tvari koje razgrađuju njihov sitni životinjski organizam.
Venerina muholovka (Dionaea muscipula) je najpoznatija i najzanimljivija biljka mesožderka na svijetu. Odlikuje se jako neobičnom klopkom u obliku lista s nazubljenom ivicom (listovi rašireni poput zvijezda). Kada kukac sleti na list, on se munjevitom brzinom zatvara i pretvara u bezizlaznu klopku. Potom biljka iz posebnih žlijezda luči sokove zahvaljujući kojima bespomoćni insekt biva probavljen za nekoliko dana. Nakon „probave“ list se otvara, a vjetar odnosi neprobavljene dijelove insekta pa je sve spremno za novi lov.
Rosika (Drosera rotundifolia) nije manje zanimljiva mesožderka. Nježni listovi luče ljepljivu tvar koja na listovima svjetluca poput rose. Svjetlucanje privlači kukce koji, i pri najmanjem dodiru, ostaju zalijepljeni na listu. Pri pokušaju da se oslobode dotiču još više žlijezda na listu čime budu čvršće uhvaćeni. Postoje i brojni drugi primjeri načina djelovanja klopki koji služe mesožderkama za hvatanje kukaca. Međutim, malo je poznato, da se ove proždrljive biljke mogu uzgajati i u sobnim uvjetima.
Dakle, ako iz neke egzotične zemlje na dar dobijete biljku mesožderku, stavite je na sjenovito mjesto, zaštićeno od propuha. Zimi je držite na sobnoj temperaturi, a u ljetnom razdoblju može zauzeti svoje mjesto i na sjenovitom dijelu balkona. Znači, visoke im temperature ne smetaju, mada im je potrebno osigurati dovoljno vlage. I još nešto, pojedine vrste biljki mesožderki žive i na našim područjima, na vrlo malom broju lokaliteta. Ne trebate se plašiti jer u Španjolskoj, Portugalu i Maroku mesožderke, prije svega, slove kao korisne biljke za hvatanje i suzbijanje muha.
