Kotoripčani ponosni na svoj leksik: h’ujsyna, nadlj’egnuty sy, m’uflaty…

Kotoripska skupina govor
Matija Posavec, Stjepan Kovač, Ljubomir Grgec, Ivana Kurtović–Budja i Ines Virč

Rječničko blago govora Kotoribe vrlo je karakteristično i posebno s obzirom na leksik većine govora međimurskoga dijalekta. Nakon štrigovskog, i Kotoripska skupina govora je 27. ožujka ove godine proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i upisana u Registar kulturnih dobara.

Ines Virč
Ines Virč, voditeljica projekta proglašenja kotoripskog jezika kulturnim dobrom

O značaju čuvanja identiteta kotoripskog kraja govorili su danas na konferenciji za medije održanoj u Muzejsko informatvinom centru Muzeja Međimurja Čakovec Ines Virč, voditeljica projekta (Insitutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Podružnica Čakovec), Ivana Kurtović–Budja u ime Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Ljubomir Grgec, načelnik Općine Kotoriba, Stjepan Kovač, gradonačelnik Grada Čakovca i Matija Posavec, međimurski župan. Svi govornici istakli su ponos što je kotoripski jezk postao dio kulturne baštine Republike Hrvatske, te da jezik i govor treba čuvati kao identitet, koji je često ugrožen u sveopćoj svjetskoj globalizaciji, ali i pod utjecajem prestižnijeg gradskog/školskog govora.

Ines Virč tom je prigodom istakla nekoliko zanimljivih kotoripskih riječi kao što su h’ujsyna “zločesta žena”, nadlj’egnuty sy “prileći”, m’uflaty “skrivati istinu”, i dr., a načelnik Grgec skrenuo je pozornost na riječ vanjkovci, koja označave “štrukle”.

O kotoripskom govornim dobru Ines Virč također je istakla: – Govor Kotoribe inače spada u donjodubravsku skupinu donjega međimurskog poddijalekta u koji spada i govor Donjega Vidovca. Oni su najistočniji govori međimurskog dijalekta unutar granica Republike Hrvatske. Jezične osobine koje pripadaju govoru Kotoribe, u velikom broju su prisutne i u govorima Donje Dubrave i Donjeg Vidovca te draškovečke podskupine donjege poddijalekta, no za zaštićeni govor predložen je govor Kotoribe zbog povijesnog značaja mjesta, a posebice zbog činjenice što je ona prvo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo željezničku prugu (24. travnja 1860. godine) što je uvelike utjecalo na gospodarsku, društvenu, kulturnu i političku sliku naselja u to vrijeme, ali i danas.

Kotoripska skupina govora unutar desetak dana biti će upisana na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.

Ostavi komentar