Iako se pojam socioekonomskog statusa često koristi kao drugi naziv za razinu prihoda, odnosno „bogatstva“, on također uključuje i razinu obrazovanja, zaposlenost, kvalitetu stanovanja i opće životne uvjete pojedinca ili obitelji. Brojna istraživanja pokazuju da osobe koje žive u nepovoljnijim socioekonomskim okolnostima imaju povećan rizik za zlouporabu alkohola, ali i ozbiljnijih zdravstvenih i socijalnih posljedica povezanih s pijenjem.
Kroničan stres je jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju osobe niskog socioekonomskog statusa. Dugotrajna financijska nesigurnost, nezaposlenost, nestabilni radni uvjeti, niska primanja i nemogućnost zadovoljavanja osnovnih životnih potreba mogu dovesti do osjećaja bespomoćnosti, frustracije i emocionalne iscrpljenosti. Kada osoba svakodnevno spaja kraj s krajem, često dolazi do osjećaja gubitka kontrole nad vlastitim životom. U takvim okolnostima alkohol se može početi koristiti za opuštanje ili privremeni “bijeg” od stvarnosti i problema.
Alkohol u početku može djelovati kao način smanjenja napetosti i emocionalne boli, no njegovo djelovanje je kratkotrajno. Dugoročno, učestalo konzumiranje alkohola dovodi do razvoja tolerancije, potrebe za većim količinama pića te povećanog rizika za razvoj ovisnosti. Osim toga, alkohol dodatno narušava mentalno zdravlje i često pogoršava postojeće simptome depresije, anksioznosti i osjećaja beznađa. Tako nastaje začarani krug u kojem osoba pije kako bi smanjila stres, a posljedice pijenja stvaraju nove probleme i dodatni stres.
Osobe nižeg socioekonomskog statusa često su izložene većem broju nepovoljnih životnih okolnosti istodobno. Uz financijske poteškoće, češće se suočavaju s lošijim uvjetima stanovanja, nesigurnim zaposlenjem, manjkom društvene podrške i rjeđe traže zdravstvenu i psihološku pomoć. Upravo kombinacija više stresnih čimbenika povećava rizik za razvoj različitih oblika ovisnosti, uključujući i alkoholizam.
Važno je naglasiti da osobe nižeg socioekonomskog statusa ne moraju nužno konzumirati više alkohola od osoba višeg statusa, ali često imaju ozbiljnije posljedice povezane s alkoholom. Taj fenomen poznat je kao „alkoholni paradoks“. Istraživanja pokazuju da socioekonomski ugrožene skupine imaju veću stopu hospitalizacija, kroničnih bolesti i smrtnosti povezanih s alkoholom čak i kada piju jednake ili manje količine alkohola u usporedbi s osobama višeg socioekonomskog statusa. Razlog tome dijelom leži u lošijem općem zdravstvenom stanju, većoj izloženosti stresu i nezdravim životnim stilovima koji uključuju neredovitu tjelesnu aktivnost, loše prehrambene navike i nekvalitetan san.
Niža razina obrazovanja također može igrati značajnu ulogu u razvoju štetnih navika pijenja. Obrazovanje ne pruža samo informacije i znanja, nego utječe i na razvoj društvenih i emocionalnih vještina, načina suočavanja sa stresom te donošenja zdravijih životnih odluka. Također, u nekim sredinama alkohol je društveno prihvaćen kao uobičajen način opuštanja ili nošenja s problemima.
Značajan utjecaj imaju i obiteljske okolnosti. Djeca koja odrastaju u siromaštvu ili u obiteljima obilježenima nasiljem, emocionalnim zanemarivanjem i ovisnostima, imaju povećan rizik razvoja problema s alkoholom kasnije u životu. Dugotrajna izloženost stresu i nesigurnosti tijekom djetinjstva može ostaviti posljedice na emocionalni razvoj, samopoštovanje i sposobnost regulacije emocija. Takve osobe kasnije češće koriste alkohol kao način suočavanja s neugodnim emocijama ili životnim poteškoćama.
Osobe koje žive u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima češće osjećaju usamljenost, društvenu isključenost i nedostatak podrške okoline. Nedostatak kvalitetnih međuljudskih odnosa i osjećaja pripadnosti može dodatno povećati emocionalnu patnju i potrebu za traženjem privremenog opuštanja pomoću alkohola.
Poseban problem predstavlja činjenica da osobe nižeg socioekonomskog statusa često kasnije traže stručnu pomoć. Razlozi mogu biti financijske prepreke, osjećaj srama ili stigma vezana uz mentalne poteškoće i ovisnost. Zbog toga problemi povezani s alkoholom često ostaju neprepoznati i neliječeni sve dok ne dođe do ozbiljnijih zdravstvenih, obiteljskih ili socijalnih posljedica.
Bitno je napomenuti da alkohol, na kraju krajeva, ne bira žrtvu. Od njegovih štetnih posljedica nitko nije u potpunosti siguran, bez obzira na posao, razinu obrazovanja ili količinu novca.
> Što je mit a što istina vezano za pijenje alkohola?
