Dragi čitatelji, ovu sam kolumnu započela serijalom o emocionalnoj inteligenciji, dajući pregled pojmova vezanih uz razvoj emocionalnih kompetencija. Tekstovi su bili posvećeni ulozi emocija u ranom razvoju i komunikaciji, razvoju vještina prepoznavanja i upravljanja emocijama od najranije dobi i tijekom odrasle dobi.
Spomenuto je kako je kvalitetno majčinstvo, u kojem majka dovoljno dobro prepoznaje djetetove emocije i omogućuje mu da pomoću empatije vidi sebe, uz dovoljno dobre okolinske uvjete, temelj čovjekova psihičkog zdravlja. Kvalitetan odnos između oca i djeteta pozitivno utječe na kognitivni, socijalni i moralni razvoj djeteta. Kombinacija kontrole i podrške u odgoju, tzv. autoritativni stil, najzdraviji je stil roditeljstva.
Za emocionalni razvoj i psihičku dobrobit djeteta važna je dovoljno dobra (a ne savršena) okolina. Ona se odnosi i na lokalnu zajednicu, dostupnost zdravstvene zaštite, socioekonomske uvjete koji uvjetuju dostupnost kvalitetne skrbi, obrazovanja i sigurnog životnog prostora, na kvalitetu odnosa djeteta s vršnjacima, utjecaje društvenog sustava, medije, kulturu, vrijednosti, zakone, kao i na njihovu međusobnu interakciju. Smatra se da je razvoj rezultat isprepletenog međudjelovanja individualnih djetetovih osobina i predispozicija i okoline u kojoj odrasta.
Važnu ulogu u razvoju igraju međusobni odnosi roditelja, odgojitelja, vršnjaka, svih koji su djetetu važni i bliski. Suvremeni roditelji nerijetko se pod utjecajem društvenih mreža, medija, osjećaju pritisnuto različitim ”savjetima” koji pred njih stavljaju nerealna i disfunkcionalna, perfekcionistička očekivanja o njihovim zadacima kao roditeljima. Kronični stres povezan s roditeljstvom može voditi do emocionalne, mentalne i tjelesne iscrpljenosti. Ne postoji savršeni i besprijekoran roditelj, već je važno da je on dovoljno dobar, dosljedan, iskazuje ljubav i podršku.
Važno je kvalitetno provođenje vremena s djetetom, a ne opsesivna potraga za ispravnom metodom koja vodi ”uspjehu”. Cilj je razvijati odnos. Dijete neće razviti samopouzdanje niti naučiti samostalno donijeti odluke ukoliko mu roditelj apsolutnom kontrolom ne ostavlja mogućnost za grešku i učenje. Fokusiranost roditelja samo na dijete može u djetetu razviti osjećaj prevelike odgovornosti. Time se zanemaruje i jedan od najvažnijih aspekata djetetovog emocionalnog razvoja- međusobni odnos roditelja!
Dijete se osjeća sigurno kad vidi da roditelji imaju topao, podržavajući odnos. On mu daje osjećaj stabilnosti i predvidljivosti, razvija samopouzdanje. Roditelji koji izražavaju ljubav jedan prema drugome riječima, dodirom, zajedničkim obavljanjem nekih aktivnosti, zajedno donose odluke, preuzimaju i dijele odgovornost oko obveza u obitelji, pokazuju djetetu kako međusobno surađivati i poštovati tuđe mišljenje.
Psiholozi Čudina Obradović i Josip Obradović 1995. proveli su u našoj zemlji istraživanje o utjecaju bračnog emocionalnog sklada roditelja na školski uspjeh i ponašanje djece koje je pokazalo da skladan odnos roditelja, u kojem partneri osjećaju međusobnu ljubav i poštovanje, obiteljske dužnosti razumijevaju kao zajedničke ciljeve te u kojem nema zlostavljanja, značajno povećaju i opći školski uspjeh i školska ponašanja djece ispitanih bračnih parova. Pritom se u istraživanju najprediktivnijom pokazala očeva uključenost, shvaćanje potrebe zajedničkog rješavanja svih problema i očeva ljubav prema majci.
Kada vidi kako roditelji razgovaraju kad se ne slažu, kako izražavaju svoja mišljenja i potrebe uvažavajući jedan drugoga, kako se nakon svađe pomire i nastavljaju komunikaciju, dijete uči da su konflikti prilika za rješavanje problema. S druge strane, djeca koja gledaju česte svađe roditelja koje ne završe pomirbom ili objašnjenjem, osjećaju nesigurnost, krivnju, a mogu i misliti da ih trebaju sami ”miriti”. Ako jedan ili oba roditelja često pred djetetom viču, omalovažavaju ili vrijeđaju jedan drugoga, dijete i samo može razviti agresivni obrazac ponašanja ili naučiti preuzimati ulogu žrtve.
Nadam se da Vam je ova avantura psihologijskim temama bila inspirativna. Čekaju Vas nove psihologijske teme koje će pripremati psihologinje Doma zdravlja, a ja Vas, do idućeg pisanja, srdačno pozdravljam!
> Razvoj upravljanja emocijama
