Pojam humor odnosi se na optimističan i šaljiv životni stav, odnosno na sposobnost uočavanja smiješne strane nekog događaja ili situacije. Humor je i zajednički naziv za oblikovanje komičnih doživljaja, u pisanu, crtanu ili verbalnu šalu.
Stari su Grci smatrali da se ljudi najviše smiju tuđim slabostima. Grčki je filozof Platon rekao da se ljudi smiju onima koji zamišljaju da su bogatiji, ljepši ili kreposniji nego što stvarno jesu. Platon je uživanje u toj poruzi smatrao zlonamjernim i moralno neprihvatljivim, te da komediju treba strogo kontrolirati.
Aristotel je smatrao da je vrijedno razgovarati o duhovitosti, ali je dijelio Platonovo mišljenje da smijeh izražava prijezir, smatrajući one šale koje izražavaju ruganje neprihvatljivima. Negativan prikaz smijeha i humora, kao onih koji proizlaze iz osjećaja nadmoći nad drugim ljudima ili nad prijašnjim stanjem nas samih, dominirao je zapadnim razmišljanjima dva tisućljeća. U 18. stoljeću javljaju se nova razmišljanja o humoru, kao onom koji rasterećuje i onom koji proizlazi iz nesklada.
Utjecaj humora na mentalno zdravlje
Prema psihoanalitičaru Sigmundu Freudu, humor izvire iz socijalno neprihvatljivih ili potisnutih impulsa, kao što su neprijateljstvo ili seksualnost, a smijeh oslobađa nagomilanu psihičku energiju. Temelje suvremenih kognitivnih teorija humora postavili su filozofi Beattie, Kant, Schopenhauer, Kierkegaard, smatrajući da humor nastaje naglom reorganizacijom perceptivnog polja ili percipiranjem nesklada. Socijalno-psihološke teorije kažu da humor proizlazi iz međuljudskih odnosa.
Danas postoji osamdesetak teorija koje na različite načine objašnjavaju što je humor, otkud izvire, i čemu služi. Sve su one djelomično potvrđene u istraživanjima, pa se ne može govoriti o jednoznačnoj teoriji humora. Hoće li neki sadržaj biti smiješan ovisi o nizu čimbenika- o publici, njenoj dobi, političkom opredjeljenju, ličnosti; o kulturalnom kontekstu, o samom sadržaju. Nema šale koja barem jednoj osobi ne bi bila smiješna, a isto tako, nijedna šala nije smiješna baš svima. Ljudi se razlikuju i po smislu za humor, svojstvu da razumiju šale, na njih reagiraju ugodom, veseljem, smijehom, te da ih sami proizvode.
Vrste humora i njihov utjecaj na međuljudske odnose
U literaturi su dosljedno dokumentirani pozitivni učinci samog smijeha (uz humor ili bez njega) na tjelesno zdravlje, u vidu oslobađanja endorfina, smanjenju razine kortizola, jačanja imunološkog sustava i poboljšanja zdravlja kardiovaskularnog sustava. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da općenito humor može povoljno utjecati na mentalno zdravlje, pa tako i određene teorije ličnosti smatraju smisao za humor znakom mentalnog zdravlja.
Ipak, postoje različite vrste humora. Pokazalo se da ne koriste svi ljudi iste vrste šale, niti svaka vrsta humora pridonosi mentalnom zdravlju. Istraživanja koja su se bavila ispitivanjem odnosa između različitih stilova humora, emocionalne inteligencije i odrednicama mentalnog zdravlja, dosljedno su pokazala da su emocionalna inteligencija i zadovoljstvo životom povezani, i to putem korištenja tzv. pozitivnih stilova humora. Pozitivni stilovi humora su afilijativni humor, topao i dobronamjeran humor usmjeren prema drugima, a s poštovanjem prema njima, koji ima cilj zbližiti i zabaviti druge; te samopoboljšavajući humor, pozitivan humor na svoj račun, a bez omalovažavanja sebe. Navedeni stilovi humora dosljedno su u istraživanjima povezani i s većim samopouzdanjem, većim psihološkim blagostanjem i većom psihološkom otpornosti.
S druge strane, pojedinci koji imaju tzv. negativne stilove humora (agresivni stil, negativan humor prema drugima, obilježen ismijavanjem i omalovažavanjem, i samoporažavajući stil, negativan humor na svoj račun), nezadovoljniji su životom i općenito lošijeg mentalnog zdravlja! Pojedinčev humor ne djeluje samo na njega, već je povezan i s tuđim ishodima. Tako se, primjerice, u radnom okruženju događa da su zaposlenici koji imaju voditelja s afilijativnim stilom humora angažiraniji, zadovoljniji i u boljim međusobnim odnosima od onih zaposlenika čiji voditelj ima agresivni stil humora.
Nadam se da su Vam nalazi ovih psihologijskih istraživanja bili inspirativni te da će Vam poslužiti u mudrom korištenju humora za svoju i tuđu dobrobit!
Piše: Josipa Perhoč Mrla, mag. psych., univ. spec. clin. psych.
