U užurbanoj svakodnevici prepunoj obaveza ljudima su često privlačna rješenja koja nude brz i trenutan učinak. Stoga neki posežu za energetskim pićima u nadi da će im pružiti dodatnu energiju, povećati koncentraciju i budnost kako bi lakše obavili svakodnevne zadatke. No, iza tog kratkotrajnog osjećaja energije kriju se i posljedice koje se često svjesno ili nesvjesno zanemaruju. Energetska pića osobito su popularna među adolescentima, što je problematično jer se radi o skupini koja je osjetljivija na njihove učinke, a istovremeno ih doživljava kao bezazlene.
Energetska pića su bezalkoholni napici koji sadrže visoke količine kofeina i drugih sastojaka sa stimulirajućim učinkom, poput taurina, guarane ili ginsenga. Količina kofeina najčešće se kreće od 80 do 300 miligrama po boci ili limenci, što odgovara otprilike jednoj do tri šalice kave. Uz to, ti napici često sadrže i velike količine šećera – oko pet čajnih žličica u 250 mililitara. Mnogi ih pritom ne razlikuju od sportskih napitaka bez kofeina, poput izotoničnih napitaka koji sadrže elektrolite i namijenjeni su hidraciji tijekom tjelesne aktivnosti i kao takvi mogu biti korisni kod intenzivnih fizičkih napora, no nisu potrebni većini ljudi. Iako kofein može kratkoročno poboljšati osjećaj energije i izdržljivosti, energetska pića nisu namijenjena sportu jer mogu narušiti hidraciju, opteretiti srce te potaknuti razdražljivost i nemir.
U većim količinama kofein može ubrzati rad srca i povisiti krvni tlak, uzrokovati mučninu, povraćanje, nemir, tjeskobu i poremećaje spavanja, osobito ako se konzumira u popodnevnim i večernjim satima, kada može značajno narušiti kvalitetu sna. Uz to, visok unos šećera povezan je s razvojem zubnog karijesa, pretilosti i šećerne bolesti tipa 2. Energetska pića povezana su i s nezdravim životnim navikama – djeca i mladi koji ih konzumiraju češće preskaču doručak, konzumiraju brzu hranu te provode više vremena pred ekranima. Istraživanja također pokazuju povezanost s rizičnim ponašanjima poput pušenja, konzumacije alkohola i drugih sredstava ovisnosti.
Miješanjem alkohola i energetskih pića organizam je izložen suprotnim signalima. Alkohol djeluje usporavajuće, a kofein stimulirajuće, što dodatno opterećuje srce i živčani sustav te otežava realnu procjenu vlastitog stanja. Umor je važan signal koji pomaže osobi prepoznati kada je popila dovoljno, no kofein može prikriti osjećaj opijenosti i stvoriti dojam veće budnosti nego što stvarno postoji. Zbog toga osoba često unosi veće količine alkohola nego što bi inače, čime se povećava rizik od rizičnih ponašanja i ozljeda. Istovremeno, i alkohol i kofein djeluju diuretski, što povećava gubitak tekućine i može dovesti do dehidracije, a time i jačeg djelovanja alkohola te izraženijeg mamurluka.
Oglašavanje energetskih pića u velikoj je mjeri usmjereno prema djeci i mladima te ih se često povezuje s ekstremnim sportovima i vrhunskim performansama, čime se stvara dojam da njihova konzumacija ide ruku pod ruku s uspjehom. Značajnu ulogu u rastu popularnosti imaju i influenceri koji, uz promociju, razvijaju vlastite brendove energetskih pića, dodatno potičući impulzivnu kupnju među mladima.
Umjesto posezanja za brzim i nezdravim izvorima energije, važno je osvijestiti da se razina energije najkvalitetnije održava zdravim životnim navikama. Redovit i kvalitetan san temelj je dobrog funkcioniranja organizma. Odraslima se preporučuje barem 7 do 8 sati sna, a djeci i mladima i više. Odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme, boravak na svježem zraku, tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana mogu značajno doprinijeti osjećaju energije tijekom dana.
> Obiteljske nesuglasice kao posljedica alkoholizma
