Međunarodni dan obitelji obilježava se 15. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti obitelji i njezine uloge u društvu, ali i kao podsjetnik kako obitelj ima ključnu ulogu pri usvajanju zdravih životnih navika.
Svaka se obitelj suočava sa stresovima i problemima koji mogu poremetiti odnose među članovima obitelji. Nažalost, ako ih se ignorira, neki od problema mogu na kraju dovesti i do raspada obitelji. Prekomjerno pijenje alkohola ili alkoholizam pojedinih članova obitelji mogu postati bolest cijele obitelji i negativno utjecati na njenu strukturu i funkcioniranje. Obiteljski rituali (npr. nedjeljni ručak), koji inače služe za povezivanje i osnaživanje obitelji, mogu biti narušeni zloupotrebom alkohola.
Također, alkohol može utjecati na promjenu uloga unutar obitelji – ako se kod jednog člana obitelji razvija problem s alkoholom, ostali članovi sve više preuzimaju njegovu ulogu kako bi održali obiteljsko zajedništvo. S vremenom se može dogoditi da na jednog člana obitelji padne gotovo sav teret uloga unutar obitelji. Komunikacija pati jer član obitelji često odbija razgovarati o svom problemu, dok u isto vrijeme, alkohol može „razvezati“ jezik pa se mogu izreći stvari koje inače ne bi bile izrečene i tako izazvati ili pojačati obiteljske svađe. Obitelj postaje sve više društveno izolirana jer je članovima obitelji neugodno organizirati ili sudjelovati u društvenim okupljanjima kako se ne bi dogodila neka nepredvidiva situacija uzrokovana prekomjernim pijenjem alkohola.
Posebno je važno naglasiti kako prekomjerno pijenje roditelja ostavlja posljedice na djecu, ne samo tijekom njihovog djetinjstva, nego i tijekom adolescencije i odrasle dobi. U takvim obiteljima mnoga djeca negativno doživljavaju djetinjstvo, a ono nerijetko uključuje nasilje i nedosljednosti u odgoju od strane jednog ili oba roditelja. Zbog nepovoljnih uvjeta, djeca su ponekad već u vrlo ranoj dobi primorana prijevremeno odrasti te usvojiti roditeljske uloge. Također, kod djece se mogu pojaviti emocionalne i ponašajne teškoće, problemi u školi i teškoće u prijelazu iz djetinjstva u adolescenciju.
Teškoće su izraženije ako se alkoholiziranje događa kod kuće i kad oba roditelja imaju problem s alkoholom. Tijekom adolescencije najčešće se pojavljuju dva uzorka ponašanja. S jedne strane, adolescent se može sve više društveno izolirati i imati teškoće u sklapanju i održavanju prijateljstava, razviti simptome depresije i anksioznosti te pokušati prerano otići iz obiteljskog doma. S druge strane, adolescent može razviti čvrste prijateljske odnose, ali ih držati odvojenima od obitelji. Takva prijateljstva i sama mogu uključivati konzumiranje alkohola, agresivnost i kršenje pravila. Djeca roditelja koji zloupotrebljavaju alkohol češće i sami koriste alkohol u adolescenciji i odrasloj dobi, ranije počinju piti i brže dolaze do faze u kojem pijenje počinje predstavljati problem.
Osim što navike pijenja jednim dijelom usvajaju od vlastitih roditelja, gotovo polovica adolescenata alkohol konzumira uz njihovo znanje i odobrenje. Štoviše, oko trećine adolescenata alkohol dobiva od samih roditelja i to zbog različitih razloga – roditelji ih žele naučiti kako odgovorno piti, žele ih “cijepiti“ protiv konzumacije velikih količina alkohola, smatraju da će alkohol svejedno nabaviti na nekom drugom mjestu, te sami dopuštaju konzumaciju alkohola na blagdanskim i obiteljskim proslavama.
Na stavove djece o alkoholu ne utječu samo njihovi roditelji, već i vršnjaci, mediji (npr. reklamiranje alkohola) te dostupnost i niska cijena alkohola. Društvo u kojem živimo dopušta i potiče pijenje u različitim situacijama pa ne iznenađuje što mnogi ne vide štetnost alkohola. Upravo zbog toga je bitno da roditelji svojim pozitivnim primjerom i otvorenim razgovorom budu prva linija obrane protiv zloupotrebe alkohola kod djece.
