Ušli smo u duboku jesen. Dani su kraći, noći sve dulje. Polako uvodimo zimske jakne, šal, kapu, a do nedavno smo bili u traper jaknama. Dođemo doma s posla, ručamo i već je mrak. Sve je to normalno i dio godišnje rutine. Kako prilagođavamo odjeću godišnjem dobu, tako nam se tijelo i emocije prilagođavaju ovom jesenskom i zimskom razdoblju. Većina ljudi promjenama u vanjskom okruženju osjeti još jaču unutarnju promjenu.
Smanjujemo aktivnosti, umorniji smo, energičnost nam je niža, viši nam je apetit i manje vremena provodimo vani na svježem zraku. Međutim, 3-5% opće populacije je pogođeno sezonskim afektivnim poremećajem (skraćeno SAP) ili drugim nazivom; sezonskom depresijom. Taj je poremećaj podvrsta velike depresivne epizode, a opisuje ga se kao ponavljajuću depresiju sa simptomima koji se javljaju u određeno doba godine – najčešće zimi, dok u potpunosti nestaju tokom proljeća i ljeta (Menculini i sur., 2018).
Najčešći simptomi jesu pretjerana pospanost koja se uglavnom javlja pri dnevnom svjetlu i pretjerano jedenje koje usto dovodi i do debljanja. Ostali prisutni simptomi mogu biti depresivno raspoloženje, razdražljivost, gubitak interesa kod stvari koje su vas tokom ostalih godišnjih doba uveseljavale, socijalna nezainteresiranost i povlačenje te pojačana želja za ugljikohidratima. Za samu dijagnozu sezonskog afektivnog poremećaja osoba mora iste epizode doživljavati barem nekoliko godina zaredom (Rohan, Roecklein i Haaga, 2009).
Postoji i vrsta SAP-a koji se manifestira obrnuto, odnosno na način da se simptomi pogoršavaju prilikom ljetnih mjeseci. U tim slučajevima osoba tokom ljetnih mjeseci doživljava hiposomniju, to jest smanjenje sna, gubitak težine te joj je povećano opće raspoloženje (Campbell, Miller i Woesner, 2017).
Osim navedenih kliničkih obilježja, važno je razlikovati sezonski afektivni poremećaj od uobičajenog sezonskog pada raspoloženja, poznatog kao winter blues ili zimska tuga. Kod SAP-a su simptomi znatno intenzivniji i ometaju svakodnevno funkcioniranje; od poteškoća s ustajanjem, smanjenog radnog učinka pa sve do jasnog socijalnog povlačenja. SAP je stoga specifičan klinički obrazac, a ne samo prolazno loše raspoloženje i to svakako treba uzeti u obzir prilikom čitanja ovog članka.
Veću stopu dijagnoze SAP-a doživljavaju žene i osobe koje se nalaze na višim geografskim dužinama. Cirkadijani ritam, koji upravlja našim 24-satnim ciklusom spavanja i budnosti, može se poremetiti zbog neusklađenosti s okolinom (primjerice kod promjene vremenskih zona ili pomicanja sata). Takvi poremećaji, zajedno s promjenama u osjetljivosti očne retine na svjetlo, smatraju se glavnim razlozima pojave sezonskog afektivnog poremećaja (Zee, Attarian i Videnovic, 2013).
Važnu ulogu imaju i hormonski i neurokemijski procesi. Tijekom jeseni i zime povećava se lučenje melatonina što dovodi do pojačane pospanosti, a smanjuje se razina serotonina, neurotransmitera ključnog za dobro raspoloženje. Manjak sunčeve svjetlosti smanjuje i stvaranje vitamina D koji dodatno utječe na regulaciju emocija. Zajedno, ovi čimbenici čine biološki temelj za razvoj SAP-a (Lee i sur., 1997).
> Važnost kvalitete spavanja za zdravlje
