Dok neki s veseljem iščekuju vrijeme Božića radeći sve moguće blagdanske rituale o kojima smo pričali u prošloj kolumni, neki se potajno nadaju da će ti dani nestati brzinom munje.
Božićno je vrijeme okruženo, osim ljubavi, zajedništva, sreće, nekim negativnim pritiscima. Uvijek neki vanjski ili unutarnji pritisci čija je relevantnost upitna. Dani oko Božića mogu za neke uzrokovati stres i smanjiti subjektivnu dobrobit, ali i povećati zdravstvene probleme (Holmes i Rahe, 1967). Također, u to vrijeme postoje zabilješke o povećanju mentalnih poteškoća, disforičnog raspoloženja (Friedberg, 1990) te usamljenosti (Velamoor i sur., 1999).
Nekoliko je istraživača pokušalo predložiti mehanizme koji bi mogli objasniti povećanje zdravstvenih problema u božićno vrijeme, a to su: hladno vrijeme, prejedanje, povećani emocionalni stres (Kloner, 2004). Neka od objašnjenja su i ta da je to vrijeme kad se obitelji skupljaju pa dolazi i do obiteljskih sukoba, zlouporabe alkohola te financijskih problema. Svakako treba istaknuti i nedostatak tjelovježbe, odnosno manjak kretanja kao mogući razlog neraspoloženja (Hairon, 2008).
U takvom kontekstu važno je naglasiti da negativne emocije u božićno vrijeme nisu znak nezahvalnosti, slabosti ili neke krive interpretacije blagdana. Često su to razumljive reakcije na povećan broj zahtjeva, očekivanja ili promjene rutine. Idealizirana slika Božića (mnoštvo kolača, hrane, uvijek nasmijana lica, puno poklona…) koju svakodnevno susrećemo u medijima može dodatno pojačati osjećaj da s nama nešto nije u redu ako ne osjećamo samo i isključivo radost, mir i sreću. U stvarnosti, emocionalni doživljaj blagdana je ipak nešto drugačiji.
Kako očuvati mentalno zdravlje u ovom razdoblju?
Jedno od ključnih koraka je postaviti realna očekivanja prema sebi, ali i drugima. Božić ne mora biti savršen, niti se svi zadaci ne moraju „odraditi“. Važno je postaviti si prioritete i zapitati se što je zaista važno u tom trenutku i što donosi osjećaj mira. Dopuštanje sebi da neke obaveze ove godine ipak preskočimo može značajno smanjiti razinu stresa.
Drugi važan korak odnosi se na granice u odnosima. Kao što je već i spomenuto, obiteljska okupljanja mogu otvoriti i neke stare konflikte ili neugodne teme. Unaprijed promišljeni odgovori, mogućnost povlačenja iz razgovora ili dogovor s bliskom osobom da nam bude „sigurna točka“ tijekom druženja može pomoći u očuvanju emocionalne stabilnosti. Nije na odmet ograničiti vrijeme provedeno u okruženjima koja nam ne odgovaraju.
Treći korak odnosi se na financijske pritiske koji su često povezani s božićnim razdobljem. Financijski pritisci mogu narušiti osjećaj sigurnosti, stoga su planiranje budžeta, otvorena komunikacija o financijskim mogućnostima i fokusiranje na simboliku, a ne na vrijednost darivanja itekako važni koraci prema smanjenju pritiska.
Kroz božićno, ali i općenito zimsko razdoblje, ne smijemo zanemariti važnost brige o tijelu. Iako nam je ritam dana često poremećen, redovito kretanje, boravak na svježem zraku i pokušaj održavanja rutine spavanja imaju snažan zaštitni učinak. Čak i kratka šetnja nakon božićnog ručka može pomoći u regulaciji stresa i poboljšanju našeg raspoloženja.
Za neke će Božić proći u tišini i bez velikih okupljanja. I to iskustvo je stvarno, iako se ne uklapa u dominantnu sliku blagdana. Bit nadolazećih blagdana je da se podsjetimo da su emocije često odraz životnog konteksta u kojem se nalazimo. Bilo bi korisno ove godine poželjeti sebi i svima oko nas Božić u kojem ćemo se osjećati i prihvatiti se onakvima kakvi stvarno jesmo, a to će svakako biti prvi korak prema manjem pritisku i većoj autentičnosti, ali u krajnjoj liniji i boljem mentalnom zdravlju.
U tom duhu, želim svima koji čitaju ovu kolumnu blagdane s manje pritiska, a više prostora za ono što vam u ovom trenutku zaista treba. Ponekad je najljepši božićni dar dopuštenje da budemo iskreni prema sebi.
> Jeste li stigli? Mindfulness ili usredotočena svjesnost
