Za građane je nova afera u Hrvatskoj za koju oporba krivi Vladu zvan Viškovi plina zapravo samo još jedna afera, no nerazumljiva. Jedino što se zaključuje je da tu opet netko debelo zarađuje (čitaj: krade) na račun poreznih obveznika, odnosno građana.
No afere ne bi ni bilo da je situacija na tržištu plina drugačija, da je zbog jake zime plin nedostajao i da je skup. Zbog zidanja cijena plina kao posljedice rata u Ukrajini i domaćih afera, donesena je politička odluka na razini Vlade da se domaći plin ne smije prodavati u inozemstvo, već domaćem operateru HEP-u.
Problem nastaje onog trenutka kad je skladište plina Okoli popunjeno i ne može više primati plin, pa se viškovi plina skladište u transportnom sistemu. HEP potom mora prodati te viškove plina pošto-poto jer nema kamo s njim. No i PPD kojemu većinom prodaje te viškove plina ima svoje viškove plina zbog dugotrajnih ugovora i manje potrošnje zbog slabe zime. Tako se viškovi plina u HEP-u vraćaju dobavljaču plina jer se ne smiju prodavati, ali po manjoj cijeni od nabavne. Usput, tržišni viškovi plina u Europi krajem zime su i doveli do jakog spuštanja cijene.
HEP od INA-e u zimi nabavlja plin po cijeni od oko 47 eura po megavat satu, u vrijeme dok je cijena plina u Europi mnogo viša jer je plin tržišna kategorija. Uostalom, zabrana izvoza domaćeg plina donesena je zbog potrošača, kako bi oni imali jeftiniji plin. No cijena plina je naglo i višestruko pala krajem zime. No tu je uredbu premijer Plenković već ukinuo, pa HEP od INE više ne mora primati viškove plina.
Naravno da je sve to znala Vlada i premijer, no uredba da se domaći plin ne smije prodavati u inozemstvo bila je na snazi. Ukratko, na taj je način nastao gubitak u HEP-u od oko 200 milijuna eura, ljeti se plin troši veoma malo, a plinska polja ga i dalje proizvode, dok je skladište Okoli koje pune zakupci plina puno. Viškom plina u transportnom sustavu upravlja HROTE, dok HEP, čini se, nema utjecaja na određivanje viškova plina. Jednostavno, INA (MOL) prodaje plin HEP-u, no ovaj ga ne može potrošiti, pa nekom mora vratiti plin, pa se postavlja pitanje tajnih dogovora. Osim toga, zašto INA ljeti ne zatvori ventile na hrvatskim poljima plina, zar je to tako teško? Očito nekom odgovara nastalo stanje.
Nadamo se da će afera biti razotkrivena u potpunosti i da će se saznati što se dogodilo i je li bilo krađa. Jedan od problema je i taj što je tu bitan faktor skladište plina Okoli, koje na temelju takozvanih krivulja kapaciteta daje signal može li novi plin u skladište ili ne. Jedan domaći stručnjak INA-e iz Cirkovljana koji je gradio skladište plina Okoli, kaže da su malverzacije lako moguće.
Do kraja ove godine bit će u probnom radu skladište plina Grubišno polje, sam projekt treba bi biti dovršen do 2027. godine. To je jedan od strateških projekata Hrvatske za sigurnost opskrbe plinom, pa bi takve tržišno uvjetovane afere u nas trebale postati prošlost, barem tako tvrde optimisti.
