Nedavno hrvatsko odbijanje prijedloga da se u Europskoj uniji važna odluka može donijeti dvotrećinskom većinom, vrlo je važno.
Stav je hrvatske politike i diplomacije da se odluke moraju donositi konsenzusom kao i do sada, jer je to jedini način da male države ne budu preglasane od velikih i na kraju postanu njihov plijen ili sredstvo manipulacije.
Demokratska Europa izgrađena je na temeljima jednakopravnosti, o bitnim pitanjima svi se moraju složiti. Kad tako ne bi bilo, postala bi manje privlačna. Čak je i politički i vojni savez NATO izgrađen na tom univerzalnom demokratskom principu, sve se države moraju složiti oko prijema nove članice, u ovom slučaju Švedske. Privlačnosti sigurnosnog kišobrana ne bi bilo da u preambuli NATO-a ne stoji da je napad na jednu članicu napad na sve članice.
Pitanje je može li taj demokratski princip biti važan u multipolarnom svijetu s dvama hegemonima u kojem se danas sukobljavaju SAD i Kina, ili možda nekom budućem multipolarnom svijetu s trima ili četirima hegemonima.
Rat u Ukrajini postavio je to pitanje na najvišu razinu, jer se tu direktno sukobljavaju Rusija kao agresor i Ukrajina koju podržava Zapad, što za sada navodi sve većoj eskalaciji.
Pobjednik se ni ne nazire, a poraz se ne smije dogoditi nijednoj strani jer je preopasan. Dugo očekivana ofenziva Ukrajine možda neće doći u obliku kakvom se nadamo.
Kako je rat samo nastavak politike drugim sredstvima, to može značiti dugotrajan zamrznuti sukob u kojem ne bi bilo pobjednika.
Do mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine doći će tek ako Kina prihvati argumente Rusije kao jednakopravnih partnera, s druge strane ako SAD kao dominantna sila prihvati da je Ukrajina ravnopravan partner. No, ne samo to. U bilo kakvo mirovno rješenje moraju ravnopravno biti uključene članice pakta NATO, čitaj: europske zemlje, jer se radi o njihovoj koži.
Pitanje je ima li sadašnji globalni svijet sa svojim podjelama na Istok i Zapad snage za vlastitu ravnotežu glasova, znaju li SAD i Kina, Europa i Rusija graditi snošljivi suživot jedan kraj drugoga? Ili će posredno ratovati do sve veće eskalacije, pa što bude i jesu li političari dorasli trenutku.
