Živimo u vremenu kad se teško odlučiti što je važno, a što ne. To nije slučajno. Vladari svijeta, a tu se misli na najrazvijenije zemlje svijeta, nisu baš zadovoljni kad nešto moraju dati.
Tako je potiho prije samo nekoliko dana, gotovo nezapaženo, prošla vijest o globalnoj povijesnoj reformi. Predsjednici država i vlada najbogatijih zemalja, odnosno skupina G-20, postigli su napokon povijesni dogovor o reformi međunarodnog poreznog sustava uvođenjem minimalnog korporativnog poreza od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija. Poreznu reformu već je prihvatilo 136 zemalja OECD-a, odnosno 90 posto država svijeta. Osnovno je da će multinacionalke od 2023. godine plaćati dio minimalnog poreza u državama gdje posluju, a ne gdje im je sjedište, kao do sada. Na taj će se način u zemlje gdje multinacionalke posluju sliti oko 150 milijardi dolara. Za Hrvatsku to neće biti neki velik novac, no mnogo je važnije nešto drugo.
Već desetljećima ekonomisti govore o potrebi smanjenja razlika u bogatstvu između bogatih i siromašnih. Mnogi misle da to i nije moguće, no ipak se tu i tamo događaju bitni pomaci, kao što je dogovor o globalnoj povijesnoj reformi koji barem daje nadu.
Još prije dvadeset godina govorilo se o Svjetskom društvenom ugovoru i ekonomskoj ravnoteži svijeta. U to se vrijeme prognoziralo da će do uvođenja svjetskih (globalnih) poreza doći do 2025. godine, a to se upravo počelo ostvarivati. No, to su tek prve laste, mnogo će vode proteći rijekama prije nego se ostvare ideje o ekonomskoj ravnoteži svijeta.
U stvari nije do kraja jasno što bi to bila ekonomska ravnoteža i na kojoj razini. To bi značilo da bogati imaju više, a da siromašni budu iznad praga siromaštva. No, za određivanje praga siromaštva potreban je svjetski dogovor, pa smo tako opet u krugu, odnosno na početku kojem se ne vidi kraj.
Dakako, nisu samo porezi načini smanjenja utjecaja globalizacije. Francuski predsjednik Macron nedavno je proglasio čitanje knjiga „nacionalnim prioritetom“, a cilj mu je zaštititi male nezavisne knjižare i očuvati desetak tisuća radnih mjesta. Naime, do sada su velike multinacionalke dostavu knjiga preko mreže naplaćivale znatno manje. Po novom zakonu, cijena knjige u Francuskoj mora biti svugdje ista, uz razliku od najviše pet posto.
Za svjetski dogovor, kakav god bio, nužan je princip pravednosti kako na socijalnom planu unutar zemalja, tako i na međunarodnom i globalnom planu. Bez tog principa mlađa generacija ne vidi svoju budućnost, što je pak usko vezano za održivi razvoj.
