Paljenje Vuzmenke na Velku subotu

Paljenje vuzmenke ilitiga krijesa na Veliku subotu običaj je koji je još i danas vrlo raširen u našem kraju u puku. Naziva se još vuzmica, vuzemlica, vuzelnica, kris ili vazmenka te je poznat u Slovenaca i Nijemaca te općenito alpskih naroda. Etnolozi smatraju da se paljenje uskrsnog krijesa raširilo u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske preko slovenskih zemalja kao vrlo značajan i raširen srednjoeuropski običaj, navodi se u Enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Krijes se slagao od nekoliko visokih motki, pobodenih u zemlju, među koje su se slagale glavnje, suho granje, lišće, pa je na kraju izgledao kao obelisk. Svu brigu oko konstrukcije i budnoga stražarenja vodili su mladi, nekada davno pastiri. Danas posebice u brežnom kraju našeg Međimurja vuzmenka se slaže najčešće od trsova i granja vinove loze,  uz granje iz voćnjaka ili šume.

Uz to, neizostavno je i paljenje i blagoslov vatre u crkvi. Običaj je da svećenik pomoću vatre koja gori pred crkvom zapali svijeću i potom svi ostali vjernici priđu svećeniku i pomoću te svijeće zapale svoje svijeće koje potom odnose svojim kućama. Riječ je o prepletanju narodne tradicije s crkvenim ritualom blagoslova vatre i svjetla, koji je u Europi nastao vjerojatno u 8. st.

Inače je običaj paljenja obredne vatre povezan sa solarnim vjerovanjima, prema kojima se na taj način, imitacijom nebeske vatre, tj. Sunca, ono štuje i pomaže u doba solsticija. Drugo je tumačenje u vezi s narodnim vjerovanjima u naravnu i nadnaravnu, zaštitu od zlih sila i bolesti, ljekovitu i očisnusnagu svjetla i topline tih vatri, kao i garišta, te ugaraka i pepela. Zato su se ljudi nastojali približiti vatri da ih dotakne svjetlost i toplina, preskakivali su i prevodili stoku preko vatre i garišta, a ugarke i pepeo bacali su po njivama, voćnjacima i vrtovima. Paljenje krijesa bilo je praćeno vikom i bukom, katkad pucnjavom, što je također trebalo otjerati zle sile i bolesti. Bitan je bio i zabavan značaj tog običaja: plesanje kola oko krijesa, pjevanje posebnih popijevaka, svirka na tamburama, harmonici i prije na gajdama.

Ostavi komentar