Mališani koji ovih dana dolaze na svijet su sasvim u trendu, piše Deutsche Welle. U Njemačkoj – a slično je u mnogim drugim razvijenim zemljama – najviše se beba rađa u srpnju, kolovozu i rujnu. Zašto – to nitko zapravo ne zna. Da stvar bude kompliciranija, taj trend vlada tek četrdesetak godina: prije toga se najviše beba rađalo ranije, u proljeće, prenosi jutarnji list
Znači li to da su se promijenile spolne navike čitavog društva? Ili je i to rezultat promjene u našem okolišu? Tu i znanstvenici tek mogu nagađati pravi odgovor.
A razlike u popunjenosti rodilišta su drastične: prošle, 2019. godine se u srpnju dnevno rađalo oko dvadesetak posto više djece nego što ih se rađalo u prosincu. Srpanj je ionako mjesec s najviše beba: njemačka rodilišta su zabilježila 2.344 bebe svakog dana, prosinac je tradicionalno “slab” s 1.935 beba.
Ali još u sedamdesetima prošlog stoljeća je to bilo drugačije: najviše posla u rodilištima je bilo u veljači, ožujku i travnju. Zašto je to tako? I što se promijenilo?
Jedna teorija to objašnjava brojem stanovnika koji su živjeli od poljoprivrede. Sebastian Klüsener, voditelj istraživačkog odjela demografskih promjena i starenja na državnom Institutu za istraživanje populacije (BiB) nam objašnjava: u poljoprivrednim sredinama se u ljetu vidjelo, hoće li urod biti dobar. A ako silosi i spremišta budu puna, onda si obitelj mogla priuštiti još jedno dijete.
Povrh toga, u kasno ljeto se tradicionalno održavaju proslave dobrog uroda – gdje je znalo biti živo i nakon što se ugase svjetla. Tu je još jedan element iz davnih vremena: seksualnost prije braka je bila nešto nečuveno, izvanbračna djeca sramota. I opet: baš u ljetu, kad je bilo svega, najčešće su se održavale i svadbe tako da su i mladenci odmah požurili (konačno) ispuniti svoje bračne dužnosti, piše Deutsche Welle.
