U utorak je Vrhovni sud RH objavio dugo očekivanu odluku o slučajevima postupka o zakonitosti konverzije kredita u švicarskim francima. Vrhovni je sud, tim povodom, izdao i posebno priopćenje iz kojeg se može iščitati da je sporazum o konverziji između banaka iz 2015. godine valjan, neovisno o tome što su ništetne odredbe osnovnog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.
Odluka Vrhovnog suda očekivala se posebice s velikim nestrpljenjem među 60.000 onih koji su izvršili konverziju kredita, a tu ima i dosta naših Međimuraca, jer se očekivalo da će napokon postati jasno imaju li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima pravo na odštetu u slučaju tužbe. Odluka Vrhovnog suda trebala je omogućiti da prvostupanjski sudovi brže i lakše donose ove odluke.
Ali i nakon odluke Vrhovnog suda RH nedoumice oko prava na odštetu i dalje ostaju otvorene.
Tako Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGE koji se najviše bavio ovim pitanjem, kaže da Vrhovni sud RH nije donio odluku koja se može shvatiti kao poražavajuća za sve one koji traže odštete od banaka.
“Nakon prospavane noći, važno je reći da odluka Vrhovnoga suda RH nije uopće bitna odluka. Njome ništa nismo saznali. Njome ništa bitno nije odlučeno. Ostaje i dalje neriješeno pitanje stava Vrhovnoga suda RH o našim obeštećenjima. Nismo se, nažalost, pomaknuli iz ožujka 2019. I dalje imamo sudsko utvrđenje našega pravnog interesa da imamo pravni interes utvrđivati svoja prava, ali u oglednom postupku nismo saznali koji je naš stvarni materijalni interes. Nažalost, Vrhovni sud RH držao se pravnoga pitanja kao pijan plota, i nije izlazio iz okvira toga pitanja. To smo pretpostavili na samome početku, i pokušali smo očitovanjima navesti VSRH da shvati koliko je važno u obrazloženju dodatno utvrditi što je za činiti sudovima kod utvrđivanja naših obeštećenja. No, to se nije dogodilo. Ogledni postupak nije riješio ništa”, napisao je Aleksić na društvenim mrežama.
Izbjegli riješiti sudbinu 60 tisuća korisnika
“Osobno, predvidio sam da Vrhovni sud u ovom oglednom postupku neće širiti obrazloženje van granica postavljenog pitanja, s obzirom da su sudovi uglavnom prilični formalisti i strogo se drže granica pitanja koje je predmet spora. Ipak, uslijed brojnih podnesaka umješača koji su pokušali opravdano ukazati što znači puna restitucija potrošača, te prilagali i grafove kojima su doslovno nacrtali što je potrošač ‘dobio’ konverzijom, a što je trebao dobiti da se dosegne razina njegovog punog obeštećenja, smatram da je trebalo odstupiti od takvih strogih granica odlučivanja i iznijeti svoj stav i o tom odlučnom pitanju. Ipak se radi o sudbini od gotovo 60 tisuća korisnika konvertiranih kredita i njihovih obitelji”, ističe Metelko.
Na izravan upit tko bi sada, nakon odluke Vrhovnog suda, trebao dati odgovor na pitanje jesu li ugovori u francima ništetni i kakva su njihova prava na obeštećenje do dana konverzije, Metelko je siguran.
“Odgovor na pitanje ništetnosti cijelog ugovora, kao i obeštećenje konvertiranih do konverzije, trebao bi i čini mi se da će konačno dati sud Europske unije. Naime, nacionalni sudovi, pa tako i prvostupanjski, ovlašteni su postaviti pitanje sudu EU sa zahtjevom da se pojasni tumačenje prava Unije i provjeri usklađenost naše prakse i zakonodavstva s pravom i stavovima suda EU”, ističe Metelko dodajući da je sud EU već zauzeo stajalište o ništetnosti valutne klauzule kao uzročniku ništetnosti cijelog ugovora, kazao je između ostalog odvjetnik Igor Metelko koji ima dosta klijenata po ovom pitanju i dobro je upućen u cijelu problematiku za Index.hr.
