Prvi krug izbora za predsjednika RH gotovo će se sigurno održati 22. prosinca, tri dana uoči Božića, što znači da bi drugi krug bio 5. siječnja, doznajemo Večernji.hr iz izvora u HDZ-u, koji napominju da su drugi datumi mogući samo u slučaju izvanrednih događaja. No, formalnu odluku o izborima donosi Vlada, koja ih mora raspisati najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Ove zakonske i ustavne odredbe Vladi omogućuju raspisivanje izbora na čak pet mogućih datuma između 19. prosinca i 19. siječnja. S obzirom na to da se izbori uvijek održavaju nedjeljom, mogući izborni dani bili bi 22. i 29. prosinca te 5., 12. i 19. siječnja. U HDZ-u su se, dakle, odlučili za najraniji mogući datum, no naši izvori tvrde da u tome nije bilo neke posebne kalkulacije, odnosno kako nisu razmišljali o tome koji bi od mogućih datuma bio povoljniji za njihovu kandidatkinju.
– Nema tu nikakve intrige ni nekog posebnog razloga zašto smo se odlučili baš za 22. prosinca. I raniji predsjednički izbori bili su krajem prosinca, a s obzirom na ustavne rokove, nema smisla kalkulirati s datumima u siječnju i raspisivati izbore u zadnji čas – kazao nam je visokopozicionirani član HDZ-a, uključen u kampanju Kolinde Grabar-Kitarović.
A kalkulacije vezane uz najpovoljniji datum izbora mogle bi se vezati uz činjenicu da njihov prvi krug pada o Božiću, kada je najviše birača u Hrvatskoj, dok drugi krug pada u siječnju, u vrijeme školskih praznika, kada su mnogi na skijanju.
A da bi se prvi krug predsjedničkih izbora održao 22. prosinca, Vlada mora najkasnije u petak 22. studenoga donijeti odluku o raspisivanju izbora. Objavom te odluke u Narodnim novinama počinju teći izborni rokovi, tijekom kojih svi potencijalni predsjednički kandidati, a ovoga puta ih je čak 15, moraju prikupiti 10.000 potpisa birača da bi im kandidatura postala valjana. Za prikupljanje potpisa imaju 12 dana, a taj bi rok, odluči li Vlada izbore raspisati zadnjeg dana kada je to moguće, završio u srijedu, 4. prosinca.
Prikupljanje potpisa relativno je jednostavno kandidatima iza kojih stoje političke stranke sa snažnom infrastrukturom, no ostalima bi to mogao biti itekakav problem, s obzirom na to da jedan birač može potpisati samo jednu kandidaturu, piše Večernji.hr.
