Na današnji dan, 22. kolovoza 1680. preminuo je hrvatski kartograf, isusovac Stjepan Glavač rodom iz Varaždina.
Autor je prve potpunije karte Hrvatske na kojem je prikazan prostor današnje središnje Hrvatske izvan turskih osvajanja.
Navodi se kao prva karta ovog područja kojoj je autor Hrvat.
Turci su se spremali na osvajanje Beča te je trebalo izraditi novu kartu Hrvatske koja bi poslužila obrani naše zemlje.
Osnovna karakteristika njegova zemljovida je naglašen prikaz reljefa, detaljan prikaz riječnih tokova te do tada neprikazanih toponima.
Kartu je urezao u bakar u mjerilu 1:270.000. Predstavlja prvorazrednu opću topografsku kartu svojeg vremena, osebujni kulturno-povijesni dokument.
Kao mjerilo na Glavačevoj karti po prvi puta je upotrijebljena milja Milliaria Croatica.
Iznosila je 1/10 duljine ekvatorskog stupnja odnosno otprilike 11.130 metara.
Glavač je također iznio da bi karta ispala bolje da je imao više sredstava te da mu, kao redovniku, nije bilo otežano kretanje.
Nije mogao obići sve naše krajeve, a jedan čovjek u takvim predratnim prilikama nije mogao proći, izmjeriti i sastaviti točnu kartu jedne zemlje.
Glavačeva karta ima karakter nacionalnog spomenika koji nadvisuje značenje u razvitku kartografije.
Bio je isusovac, prvi profesor filozofije na Isusovačkoj akademiji u Zagrebu, profesor matematiku u Grazu i Linzu, kanonskog prava u Celovcu i dekan na Sveučilištu u Trnavi.
Izvor: hrcak.srce.hr (Lapaine, Miljenko; Frančula, Nedjeljko: Stjepan Glavač i njegova karta HRVATSKE)
Izvor: Wikipedia
