Iako će kasniti deset dana, ovogodišnja žetva pšenice je pred vratima. Očekujemo dobru žetvu najvažnije krušarice, a premda ratarske kulture nisu bile pod ugrozom koronakrize, puno je još nedoumica kod proizvođača pšenice, odnosno brašna, kazali su čelni ljudi Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na konferenciji za novinare u Zagrebu, piše agroklub.com
Mladen Jakopović, predsjednik HPK, naveo je da će globalni poremećaj ove krize, koji je izazvao ogromne šokove u međunarodnoj trgovni, utjecati na cijenu pšenice na burzama. Dodao je da im je poznato da postoje ogromni viškovi ove žitarice u EU, ali to ne bi trebala biti opasnost za domaće proizvođače koji su prošle godine zasijali 6,5 posto manje pšenice, a ječma više za 3,7 posto u odnosu na godinu ranije, što u strukturi domaćih žitarica čini 63,64 posto.
Prema njegovim riječima, očekuje se ove godine urod od 750.000 tona pšenice u Hrvatskoj, dok su domaće potrebe 400.000 tona, što znači da je višak 350.000 t, koja je s prosječnim prinosom od 5,5 tona po ha blizu EU prosjeka.
Za razliku od ostalih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska stoji dobro, što se tiče samodostatnosti. Izvozna tržišta su zemlje u našem okruženju.
Matija Brlošić, potpredjedsjednik HPK, kazao je da su hrvatski ratari i dalje zainteresirani za sjetvu pšenice jer ona u posljednjih desetak godina ima jednu od najstabilnijih cijena, koja se nije spuštala ispod jedne kune.
U HPK očekuju da cijene otkupa ovogodišnjeg roda ne bude ispod 1,20 kuna po kilogramu standarde kakvoće.
– No, ova kriza nam je upozorenje da ne bi trebali olako izvoziti pšenicu na jesen već je samljeti u Hrvatskoj, kako ne bi skupo uvozili brašno i smrznute proizvode na proljeće iduće godine, a što je učestala praksa, kazao je Brlošić.
Kako se čulo, domaći mlinovi se gase, stoga Komora predlaže da se razmotri mogućnost naknade za skladištenje pšenice te tako poradi na zaštiti domaće proizvodnje koja može proizvesti puno toga, ali ne može doći na tržište.
