Plaća u javnom sektoru raste do 500, a u privatnom ni 50 kuna

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je svima u javnom sektoru povećati plaću 6,12 posto. Povišicu će tako osigurati administratorima po ministarstvima, tajnicama i pravnicima u bolnicama, računovođama u školama i to za jednaki iznos kao i učiteljima, doktorima ili pak socijalnim radnicima.

To će državnom proračunu stvoriti novih 1,8 milijardu kuna troška svake godine od 2021. godine, dok će iduće godine u kojoj će se postupno realizirati povišica, stvoriti oko 1,1 milijarde kuna troška. Kako novi troškovi i gubitak prihoda ne idu zajedno odustalo se od smanjenja opće stope PDV-a na 24 posto, što i nije loša vijest jer bi država izgubila dio prihoda bez efekta na pojeftinjenje cijena za građane. Jedina najava od koje bi mogli profitirati oni koji rade u privatnom sektoru iz čijih se poreza financira vojska zaposlenika na državnim jaslama je podizanje razine osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna.

Po prvim okvirnim izračunima Plenković se odlučio opteretiti proračun kako bi birokratima dao i više od 500 kuna mjesečno povišice dok će zaposlenici privatnog sektora i to samo oni koji imaju primanja veća od 5000 kuna profitirati s 48 kuna na osnovu manjeg poreza na dohodak (izračun za osobu koja ne koristi olakšice za djecu i živi u Zagrebu). Naravno, tih 48 kuna dobit će i državni i javni službenici. Vrlo je teško izračunati kolika će točno povišica biti za pojedine javne službenike, ali s obzirom koliko su im plaće u prosjeku rasle na temelju povećanja osnovica u posljednje dvije godine jasno je da ni novo povećanje plaća neće biti zanemarivo.

Naime, od 2017. godine do srpnja ove godine osnovica plaća javnih i državnih službenika i namještenika je povećana za 9 posto, a podaci o prosječnoj plaći u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi koje bilježi Državni zavod za statistiku pokazuje da je u tim sektorima prosječna plaća porasla za 640 do 818 kuna, tako da se bez ustezanja može reći da će u punoj primjeni Plenkovićeva obećana prosječna plaća administracije biti za najmanje nekoliko stotina kuna veća, a ta će se povišica ovisno o koeficijentu, dodacima i ostalim pogodnostima nerijetko penjati i na 500 kuna veću plaću.

Javni sektor tako će dodatno učvrstiti poziciju natprosječno plaćenog dijela zaposlenika u Hrvatskoj, koju ionako drži. Iako sindikalna scena često uvjerava da su plaće u prosvjeti ili zdravstvu izuzetno niske, statistika pokazuje da je prosječna plaća u školstvu koje obuhvaća osnovne i srednje škole u srpnju iznosila 6685. U tom su sektoru plaće tijekom posljednje dvije godine narasle za 640 kuna, a riječ je o podatku iz srpnja koji ne uključuje povišicu osnovice za dodatnih dva posto koja se obračunava od prvog dana rujna. Također, plaća birokrata u ministarstvima iznosila je u prosjeku 7361 kuna u srpnju, a narasla je za 682 kune u posljednje dvije godine.

Ostavi komentar