Usporedba prosječnog broja radnih sati diljem svijeta pruža vrijedan uvid u kulturne norme rada, ekonomsku produktivnost i različite zakone o radu. Nedavno objavljeni izvještaj tvrtke Visual Capitalist istražuje ovu temu, rangirajući zemlje OECD-a, uz nekoliko drugih, na temelju njihovih prosječnih godišnjih radnih sati.
Ovi podaci uključuju radnike s punim i skraćenim radnim vremenom.
– Na vrhu se nalazi Meksiko, gdje prosječni radnik godišnje radi preko 2000 sati. To odražava dinamiku rada u zemlji, koja obično uključuje šestodnevni radni tjedan. Za usporedbu, 2128 sati je jednako 266 radnih dana po osam radnih sati.
– Jedina druga zemlja koja premašuje 2000 godišnjih radnih sati po radniku je Kostarika, koja često prednjači na Indeksu sretnog planeta Svjetskog ekonomskog foruma (HPI). HPI je mjera blagostanja, očekivanog trajanja života i ekološkog otiska.
– Pogledavši na drugi kraj popisa, dvije zemlje koje rade najmanje sati su Njemačka i Danska. To odražava snažne radne zakone u ovim zemljama, kao i njihov naglasak na ravnotežu između posla i privatnog života, prenosi portal Visual Capitalist.
Primjerice, Njemački zakon o radnom vremenu (Arbeitszeitgesetz) navodi da dnevno radno vrijeme ne smije prelaziti osam sati. Dani se mogu produžiti na deset sati, ali samo ako prosječno iznose osam sati po radnom danu tijekom šestomjesečnog razdoblja.
– Što se Hrvatske tiče, s 1835 sati godišnje spadamo u države s najviše radnih sati godišnje (uz uključene pauze). Usporedbe radi, u Njemačkoj zaposlenici u prosjeku rade 1349 sati što je za jednu četvrtinu manje nego u Hrvatskoj, prenosi portal Lider.
– Ipak, ograničenje ovog skupa podataka je to što okuplja radnike s punim i skraćenim radnim vremenom. To znači da bi u zemlji poput Japana, gdje gotovo 40 posto radne snage nije redovno, prosječna brojka mogla biti iskrivljena prema dolje. Japan je poznat po svojoj iscrpljujućoj uredskoj kulturi i vjerojatno je da mnogi radnici bilježe znatno više sati od prijavljene brojke od 1607., napisao je Milan Horvat, predsjednik Uprave FIMA-e Plus na LinkedInu.
– Efikasnost i produktivnost. Otišao sam iz Hrvatske i radim u Nizozemskoj, dvije totalno dijametralno suprotne zemlje po učinku, procesima, odnosima i privatno-poslovnom balansu. Plaća je za posao koji ja radim četiri puta veća nego u Zagrebu, usudim se reći, a moji kolege rade točno 40 sati tjedno, neki i 32. Sve funkcionira, jer tvoj je posao na poslu – odraditi posao. U Hrvatskoj je to kombinacija svega, odlaska na plac, WhatsApp sa frendovima i slično – jedan je od brojnih komentara na Horvatovoj objavi na LinkedInu.
