Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježavamo i ove godine 11. travnja. To je dan kojim se obilježava rođendan engleskog liječnika Sir James Parkinsona, po kome je dobila ime Parkinsonova bolest i koju je opisao u svom djelu „Esej o drhtajućoj paralizi“ (An Essay on the Shaking Palsy) 1817. godine.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se s ciljem podizanje svijesti o ovom progresivnom neurodegenerativnom poremećaju te simptomima, liječenju i podršci oboljelima i njihovim obiteljima. Ujedno se nastoji smanjiti stigma i potaknuti rano otkrivanje bolesti. Ovogodišnja tema obilježavanja u europskoj regiji je: vrijeme je da Europa „premosti jaz u skrbi“ (engl. Bridge the care gap) i pruži značajniju podršku oboljelim osobama.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je kronična neurodegenerativna bolest koju karakteriziraju poremećaji pokreta, to je progresivno neurološko stanje koje se s vremenom pogoršava zbog smanjenja lučenja dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). Većina ljudi doživljava gubitak osjeta mirisa, promjene raspoloženja te ima fiksiran izraz lica kao rane simptome. Najčešći simptomi su tremor, ukočenost mišića i usporenost pokreta:
- bradikinezija (usporene radnje, otežana inicijacija pokreta, blokiranje kretnji, osiromašenje spontanih pokreta, oslabljena mimika lica)
- rigor (povišen tonus, ukočenost mišića, odnosno povišen otpor mišića pri izvođenju pasivnih kretnji)
- akinetički tremor (drhtanje u mirovanju, najčešće ruku, poput kretnji brojanja novca, a moguće i nogu i brade, pojačava se pri emocionalnom stresu)
- gubitak posturalnih refleksa (nemogućnost održavanja posture tijela, nestabilnost u hodu).
U svim stadijima bolesti mogu se pojaviti i tzv. nemotorički simptomi bolesti: oštećenje njuha, oštećenje autonomnih funkcija (mokraćna urgencija i inkontinencija, opstipacija, konstipacija, erektilna disfunkcija…), depresija i anksioznost, tegobe sa spavanjem (produljeno dnevno spavanje, nesanica, otežano održavanje sna), oštećenje pažnje i kognitivnih funkcija do demencije, halucinacije i smetnje vida (https://www.parkinsonimi.com).
Od Parkinsonove bolesti je evidentirano u svijetu oko 11.8 milijuna ljudi
Iako se bolest obično javlja u starijih osoba, češće kod muškaraca, mogu biti pogođene i mlađe osobe. Većina ljudi koji obole od Parkinsonove bolesti starija je od 60 godina, ali jedna od deset osoba mlađa je od 50 godina. Postoji povećan rizik kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Parkinsonova bolest je najbrže rastuća neurološka bolest na svijetu – smatra se da će se broj ljudi s Parkinsonovom bolešću udvostručiti na 25 milijuna do 2050. godine.
Ključna područja ovogodišnje kampanje fokusiraju se na potencijalna rješenja:
- Zagovaranje za bolji pristup zdravstvenoj skrbi – premošćivanje jaza u skrbi
Kad se nekome dijagnosticira stanje poput Parkinsonove bolesti, zdravstveni sustav trebao bi djelovati proaktivno i pružiti potrebne informacije o podršci na koju oboljeli imaju pravo na pristupačan i lako razumljiv način.
- Podizanje svijesti i djelovanje
Promicanje mogućnosti rane dijagnostike i ranog otkrivanja bolesti, smanjenja stigme i poticanje sudjelovanja zajednice. Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika.
- Globalna solidarnost:
Podržavanje kampanje za Parkinsonovu bolest fokusirajući se na zajedničko djelovanje kako se potaknule promjene.
- Povezane teme: neke inicijative fokusiraju se na temu „Nada u pokretnu: Novi koraci u skrbi za Parkinsonovu bolest“
Europski zdravstveni sustav trebao bi omogućiti pristup posebno educiranom osoblju za Parkinsonovu bolest, koje će im pružiti dosljedne, koordinirane informacije i podršku kako bi oboljeli mogli pristupiti potrebnim zdravstvenim uslugama. Također trebali bi biti osjetljivi na promjenjive i razvijajuće potrebe oboljelih osoba kako bi im mogli pružiti relevantnu podršku unatoč očekivanim pogoršanjima bolesti.
Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”
Simbol Svjetskog dana Parkinsonove bolesti je crveni tulipan #ParkinsonsDay
Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
> Boška Ban: Međimurje više neće biti bez skrbi za demencijske bolesti
 1817. godine.){kind=link}