Skladišta su gotovo prazna, a potražnja je skoro udvostručila cijene u zadnjih 14 mjeseci.
Ako je suditi po stanju na svjetskom tržištu, izgledno je da će cijena kave morati rasti. Brazilski uzgajivači kave gotovo su ispraznili skladišta, i to pola godine prije nove berbe, zapljusnuti valom potražnje koja je gotovo udvostručila cijene u proteklih 14 mjeseci, piše Novi List.
Cijena arabike je generalno skočila za čak 70 posto u 2024. i skoro za 20 posto samo od početka ove godine. Prije tri tjedna su cijene tako premašile 4,30 dolara za nepunih pola kilograma, odnosno više od 8600 dolara za tonu, a prema najnovijim podacima ta brojka se penje i preko 9000 dolara.
U 2024. godini je za 72 posto poskupjela i robusta, drugo najpopularnije zrno koje se često koristi za proizvodnju instant-kave.
Procjene ovogodišnje berbe smanjene
Brazilski poljoprivrednici su ispraznili skladišta i usmjerili zalihe u rekordan izvoz u 2024. godini kako bi profitirali na rekordnim cijenama. Nažalost, čini se kako se ta skladišta neće napuniti u bližoj budućnosti, jer je najnovija procjena ovogodišnje berbe u Brazilu dodatno je smanjena, te je stoga teško da će se zadovoljiti potrebe za arabikom. Procjene su također smanjene zbog izuzetno sušnog razdoblja tijekom sazrijevanja nove berbe, te se procjenjuje da će se manjak arabike osjećati najmanje do 2026. godine.
Kod robuste također postoji izazov nedovoljne raspoloživosti zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u zemljama podrijetla, Vijetnamu i Indoneziji, a tu su i drugi problemi u vidu transporta i napada na tranzitne brodove, što dodatno diže cijenu.
U Hrvatskoj kava najviše poskupjela u EU
Prema posljednjim podacima Eurostata iz svibnja 2024. godine, u Hrvatskoj je cijena kave rasla najviše u usporedbi s drugim zemljama EU. Od ožujka 2023. do ožujka 2024. godine cijena je kod nas narasla za 7,4 posto, a nakon nas slijede Rumunjska (6,8 posto) i Bugarska (6,6 posto).
S druge strane u čak 12 država EU cijena kave je značajno padala. Primjerice, Finci su u ožujku 2024. godine morali plaćati čak 15,5 posto manje u odnosu na ožujak 2023. godine, a nakon njih manje su morali plaćati i u Litvi (-15,4 posto), Norveškoj (-7,7 posto) i Danskoj (-7,5 posto).
