Povodom Međunarodnog dana mladih koji se u svijetu obilježava 12. kolovoza, Eurostat je objavio prosječnu dob u kojoj mladi napuštaju kućanstvo odnosno odlaze od roditelja.
Tijekom 2020. godine diljem Europske unije mladi su, u prosjeku, odlaze od roditelja u dobi od 26,4 godine. Naravno, prosjek varira između država EU.
Mladi u Hrvatskoj najduže žive s roditeljima
Najstarije prosječne dobi, sve na 30 odnosno više godina, zabilježene su u Hrvatskoj (32,4), Slovačkoj (30,9), Malti i Italiji (30,2) te Portugalu (30 godina).
U kojim državama mladi najkraće žive s roditeljima?
Države u kojima mladi u prosjeku najkraće žive s roditeljima su Švedska (17,5), Luksemburg (19,8) i Danska (21,2 godine) odnosno sve države u kojima je prosječna dob ispod 22 godine.
U većini sjevernih i zapadnih zemalja mladi su u prosjeku napuštali roditelji dom u ranim do srednjim dvadesetima, dok u južnim i istočnim zemljama prosječna starost je bila oko kasnijih dvadesetih ili ranijih tridesetih.
Muškarci žive dulje kod roditelja
Prosječna dob kada muškarci u EU odlaze od roditelje je 27,4 godine, dok za žene iznosi u prosjeku 25,4 godine.
Navedeni trend je primijećen u svim zemljama odnosno žene odlaze od roditelja prije nego muškarci. Jedina neznatna iznimka je Švedska gdje žene u prosjeku odlaze 0,1 godinu nakon muškaraca.
U Hrvatskoj se muškarci i žene isele posljednji
Najveća razlika između spolova pronađena je u Rumunjskoj (muškarci odlaze s 30 godina, a žene s 25,5 godina te razlika iznosi 4,5 godina), zatim u Bugarskoj (muškarci odlaze s 32 godine, a žene s 27,8 godina što daje razliku od 4,2 godine).
Muškarci i žene najkasnije se isele u Hrvatskoj. Prosjek za muškarce iznosi 34 godine, dok za žene 30,9 (što daje razliku od 3,1 godinu odnosno treću najveću razliku).
Najmanje razlike između mladih muškaraca i žena koji napuštaju roditelje zabilježene su u Švedskoj (0,1), Luksemburg (0,4) i Estonija (0,5 godina).
Rodna razlike najizraženija je u zemljama u kojima mladi kasnije napuštaju roditeljski dom, dok je manje izražena u zemljama gdje ranije odlaze.
Zašto u mladi u Hrvatskoj najkasnije odlaze?
Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom pandemije bez posla su u najvećem broju ostale osobe u dobi od 21 do 29 godina (njih gotovo osam tisuća).
Mreža mladih, kao krovna organizacija mladih u Hrvatskoj koja predstavlja 72 udruge mladih, zatražila je od vladajućih da ukažu na preporuke mladih koje su uvrstili u svoje planove te one koje su već u provedbi i njihove rezultati.
–Povećana nezaposlenost, nesigurna stambena situacija, nedostatak kvalitetnog obrazovanja, nedostatno uključivanje mladih u procese donošenja odluka, a politika za mlade ni za lijek, samo su neke od stvari koje je Mreža mladih uputila, a koje opterećuju mlade i koje posljedično vode do brojnih drugih problema u njihovim životima.
Navode kako je prema objavljenim podacima HZZ-a i Eurostata, Hrvatska nadmašila samu sebe te učvrstila prvu poziciju s 76,9% mladih sugrađana koji i dalje žive s roditeljima.
Mladi i dalje posljednja rupa na svirali?
–Sve su to ujedno i podaci koji, naizgled, Vladu previše i ne zamaraju. Pred nekoliko mjeseci s indikativnog kalendara jednostavno je nestao natječaj kojim su trebala biti dodijeljena financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda udrugama mladih i za mlade, objavili su iz Mreže mladih te dodali kako je kao objašnjenje navedenome bila raspodjela novca u ostale kategorija te da za mlade nije ostalo ništa do kraja ove godine.
–No, natječaj za mlade zato je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade – nakon dvogodišnjeg najavljivanja istog. Iako su se objeručke dale u pisanje projekata, udruge mladih i za mlade ne gaje preveliko oduševljenje ovim natječajem jer u usporedbi s prijašnjim, uvjeti nisu poticajni za sklapanje partnerstava i sam financijski iznos nije u skladu s onim što je bilo predviđeno. Štoviše, ukupna sredstva za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva nedavno su smanjena sa 700 milijuna na 100 milijuna kuna, čime je ozbiljno ugrožena opstojnost tih organizacija koje nisu proračunski korisnici, ali zapošljavaju više od 16.000 zaposlenika te pružaju usluge od javnog interesa, dodali su u zaključku.
