Prošle godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 35 912 osoba, dok su u inozemstvo se odselile 40 424 osobe što daje negativan saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom koji iznosi -4 512.
Iz inozemstva se prošle godine doselilo 29,6% hrvatskih državljana i 70,4% stranaca, a odselilo se 64,2% hrvatskih državljana i 35,8% stranaca, objavio je DZS.
Najviše se selile osobe u dobi od 20 do 39 godina
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, njih 22,4% se doselilo iz Bosne i Hercegovine, dok se od ukupnog broja odseljenih iz Hrvatske, njih najviše odselilo u Njemačku (32,3%).
Kada se sagleda spolna struktura, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (72,7%), dok je u ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također bio veći udio muškaraca (63,5%). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%).
Mjesto stanovanja u Hrvatskoj prošle godine promijenile su 71 864 osobe. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Hrvatska bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%), pri čemu je udio žena u ukupnom broju preseljenih bio 54,6%.
Hrvati među najbrojnijim radnim migrantima u Njemačkoj
Državljani Republike Hrvatske koji borave u Njemačkoj četvrta su po brojnosti skupina useljenika iz EU koja se doselila radi novog radnog mjesta, pokazali su to podaci ovogodišnjeg popisa stanovništva kojeg je u petak objavio Državni statistički zavod u Wiesbadenu, piše Vecernji.hr.
Zavod je također priopćio kako je 131 000 ispitanih stanovnika Njemačke hrvatskog državljanstva navelo da je u Njemačku doselilo isključivo radi zaposlenja. Samim time Hrvatska je na četvrtom mjestu po broju radnih migranata iz nekih od zemalja EU. Na prvom mjestu je Poljska s 380 000, a slijede je Rumunjska s 271 000 te Italija s 208 000 radnih migranata.
Ovdje u statistiku ne ulaze osobe koje su u Njemačku uselile s nekom drugom svrhom – primjerice spajanja obitelji ili studiranja pa su zatim ondje pronašle zaposlenje.
Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 434 610 osoba s hrvatskim državljanstvom, što je veći broj u odnosu na godinu prije, a koji je iznosio 426 845.
U 2013. godini, kada je Hrvatska ušla u EU, broj stanovnika Njemačke s hrvatskom putovnicom bio je gotovo upola manji, točnije 240 543.
Međimurska županija ima negativan saldo ukupne migracije
Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku navode kako je od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2021., najviše se osoba (40,5%) selilo između županija, između gradova/općina iste županije selilo je njih 38,5%, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,0% osoba.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2021. godini (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imala je Zagrebačka županija (1746 osoba), a najveći negativan imala je Brodsko-posavska županija (-1268 osoba).
Međimurska županija imala je također negativan saldo koji je iznosio -157 osoba.
