Evo što pročitati ovo ljeto!
Knjige za ljetno čitanje strane beletristrike:
Jess Kidd: On
Iz pera darovite, maštovite i osebujne irske autorice čiji je stil prozvan spojem Gabriela Garcije Marqueza i benda The Pogues nastao je misterij smješten u pitoreskno irsko mjestašce Mulderrig.
Roman prati mladog i buntovnog šarmera Mahonyja u potrazi za vlastitom majkom – jer majka mu je nestala, mještani Mulderriga o tome znaju puno više nego što žele priznati, a on traži samo jedno – odgovore. On je spoj odličnog irskog humora, tipskih irskih likova i napete priče, zbog čega se knjiga doista čita u dahu, gotovo između dvaju kupanja.
Leonardo Padura: Zbogom, Hemingway
Jedan u nizu nagrađivanih kriminalističkih romana najvećeg kubanskog živućeg književnika Leonarda Padure, koji je za svoj rad primio čak i prestižnu nagradu Princess of Asturias, donosi priču o starom zločinu koji godinama kasnije rješava stanoviti Mario Conde, najpoznatiji romaneskni kubanski detektiv.
Kao što naslov romana sugerira, sa zločinom je diretkno povezan jedan od najpoznatijih pisaca izgubljene generacije – Ernest Hemingway, jer upravo je na Finci Vigiji, njegovu kubanskom imanju, i to baš u vrijeme kad je tamo boravio, pijući viski i lašteći oružje, zločin i počinjen. Padura vješto ocrtava dvije Kube – jednu iz Hemingwayeve, a drugu iz Condeove perspektive – a sve ne kulminira jedne povijesne noći.
Nguyen Phan Que Mai: Planine pjevaju
Ispisan prekrasnim, liričnim stilom, roman Planine pjevaju otvara prozor u bogati vijetnamski svijet. Prepun opisa krajolika, polja riže, džungle, planina, mirisa juhe pho i wokova, zvukova prirode i žamora na ulicama, roman nas odvodi u nama daleku zemlju, upoznaje s Vijetnamcima i njihovom bolnom prošlošću.
Godina je 1972., a u Hanoiju bjesni rat. Djevojčica Guava i njezina baka pokušavaju umaknuti bombama dok čekaju da im se najmiliji vrate s bojišta. Kada baka počne unuci prepričavati svoj život, rasplete se dugačka i zamršena nit njezine sudbine, prepuna prepreka, patnje i ustrajnosti.
Larry Tremblay: Pod krošnjom naranče
Suvremeni kanadski klasik zapaženog i nagrađivanog kanadskog prozaista, dramatičara i kazališnog redatelja intenzivno je književno iskustvo koje istodobno izaziva osjećaje bespomoćnosti, bijesa, tuge i empatije, a hvata se u koštac s dječjom traumom prouzrokovanom ratnim sukobima i njezinim jakim odjekom u odraslu dob.
Roman prati život dvojice gotovo posve jednake braće blizanaca Ameda i Aziza čije djetinjstvo usred ratišta biva nepovratno uništeno, a pred njihove se roditelje postavlja nemoguć izbor – koji će od dvaju mladih života žrtvovati. Preveden na mnoge jezike i nagrađen prestižnim nagradama, roman je adaptiran i u jednu od najuspješnijih suvremenih kazališnih drama na kanadskom području.
Katja Kettu: Primalja
Napet, gorak i mračan roman o ljubavi i patnji u kojem se jedno rađa iz drugoga, ne ostavljajući čitatelju vremena za predah za finskoj je autorici Katji Kettu priskrbio mnoge prijevode i sam vrh mnogih ljestvica čitanosti u Finskoj i ostatku Europe.
Radnja romana prati primalju, neuglednu „staru curu“ koja porađa žene u selu na sjeveru Finske sve dok se ne zaljubi u njemačkog časnika Johannesa. Ponesena bezumnom i slijepom ljubavi, ona kreće za njim, ne pitajući se gdje će, a trebala bi, jer upravo bijesni Drugi svjetski rat, a Johannes je nacist. Njihova se strastvena, gotovo animalna veza ostvaruje u internacijskom logoru Titovka, gdje i ona i on imaju povlaštene položaje. No stvari se ubrzo mijenjaju, na vidjelo izlaze mnoge strašne tajne koje će tu zabranjenu ljubav staviti na teške kušnje.
Elif Shafak: Otok nestalih stabala
U novom romanu Otok nestalih stabala, koji će izaći početkom kolovoza, nagrađivana autorica Elif Shafak donosi nam raskošnu, čarobnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i traumi, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi.
Godina je 1974., na otoku Cipru. Dvoje tinejdžera sa suprotnih strana podijeljene zemlje nalazi se u konobi, u gradu koji oboje nazivaju domom. Ta je konoba jedino mjesto na kojemu se Kostas, Grk i kršćanin i Defne, Turkinja i muslimanka mogu naći, u potaji, skriveni pod pocrnjelim gredama s kojih vise češnjaci, čili papričice i samoniklo bilje. Tu se može naći najukusnija hrana u gradu, najbolja glazba i najfinija vina. No ima još nešto što to mjesto čini tako posebnim: ono dopušta posjetitelju da zaboravi, makar i na nekoliko sati, na vanjski svijet i svu njegovu tugu. U sredini konobe smokvino je stablo. To će stablo svjedočiti njihovim tajnim, sretnim susretima, njihovim tihim, prigušenim rastancima. Stablo će biti ondje i kada izbije rat, kada od glavnoga grada ostane tek ruševina, kada tinejdžeri iščeznu i razdvoje se. Desetljećima kasnije, u sjevernom Londonu živi šesnaestogodišnja Ada Kazantzakis. Nikada nije posjetila otok na kojem su joj roditelji rođeni. Očajna i željna odgovora, odlučuje raspetljati godine tajni, razdvojenosti i tišine. Jedina poveznica koju ima sa zemljom svojih predaka jest Ficus carica, smokva koja joj raste u dvorištu.
Ahmet Ümit: Rapsodija o Bejogluu
Rapsodija o Bejogluu roman je u kojem se kriminalističke dionice smjenjuju s povijesnim, a psihološki profili likova grade bogatu fresku gradske četvrti u kojoj jedni pored drugih žive pravnici i narkomani, sotonisti i pjesnici, arhitekti i krčmari, biznismeni i sirotinja. Ahmet Ümit, najpoznatiji turski pisac krimi-romana uspio je stvoriti prozu u čijoj se napetosti uživa jednako toliko koliko u njegovom iscrpnom poznavanju povijesti Bejoglua.
Knjige za ljetno čitanje domaće beletristrike:
Elvis Bošnjak: Gdje je nestao Kir
Roman prvijenac Elvisa Bošnjaka književni je događaj, a prati život Josipa Reihl-Kira u njegovim posljednjim trenucima, dok, paralelno, prati i život njegova ubojice odmah po počinjenju zločina koji je uzdrmao javnost devedesetih.
Portretirajući i kontrastirajući tako dva potpuno drugačija lika, i skicirajući likove iz njihova neposredna okoliša, autor pripovijeda o vremenu početka rata u Slavoniji, i potiče na to da se svatko zapita što se zapravo dogodilo, jer značenja izmiču, sve do danas, premda je nesumnjivo da je ubojstvo iz zasjede, pogotovo ubojstvo policijskog načelnika na zadatku, dobro organizirani zločin.
Đurđica Stuhlreiter: Subota
Glavna junakinja ovoga romana, starica Greta, interpretaciju vlastite prošlosti nadograđuje svojom teškom bolešću – demencijom, te tako stvara velike pukotine između paralelne stvarnosti i one (navodno) prave.
Đurđica Stuhlreiter ne bavi se u ovome romanu stereotipnim prikazom bolesti, premda itekako dodiruje teme disfunkcionalnosti obitelji nakon suočavanja s majčinom ili puničinom ili bakinom dijagnozom. Subota je tako roman o tajnama i traumama, gubicima i otmicama, za čije je razumijevanje potreban ključ koji uvijek negdje izmiče – čitatelj ne mora biti zabrinut, ponuđeno mu je nekoliko ključeva, a svaki od njih otvara jedna od vrata ovog kompleksnog romana.
