Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1990. proglasila taj datum Međunarodnim danom civilne zaštite, kao sjećanje na dan kada je 1972. počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi, prenosi Civilna zaštita.
Ujedno je to datum obilježavanja i Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, koji se u RH obilježava od 1992. Odlukom Vlade RH o proglašenju Dana civilne zaštite Republike Hrvatske te je isti definiran Zakonom o sustavu civilne zaštite.
Civilna zaštita je u RH imala svoje razvojne faze, prilagođavala se potrebama vremena i okolnostima, da bi se prije tri godine, ustrojavanjem Ravnateljstva civilne zaštite unutar Ministarstva unutarnjih poslova, reorganizirala kroz implementaciju i preuzimanjem poslova iz bivših pet državnih tijela.
Implementacijom se postigla bolja funkcionalnost sustava, jasnije su definirane zadaće i uloga u sustavu civilne zaštite od državne do lokalne razine, povećala se operativnost, a istovremeno postigla financijska ušteda te smanjenje ustrojbenih mjesta.
Proces implementacije, iako kompleksan, ne samo da nije prekinuo kontinuitet djelovanja, već je podignut na višu razinu (od preventive, smanjenja rizika od katastrofa, operative, zakonske regulative, edukacije, razminiranja, radiološke i nuklearne sigurnosti, inspekcijskih poslova, poslova vezanih za eksplozivne atmosfere, informacijsko–komunikacijskih poslova, međunarodnih aktivnosti, poslova vezanih za povlačenje sredstava iz fondova EU).
Naglasak je stavljen na stvaranje jedinstvenog i učinkovitijeg sustava sposobnog odgovoriti u izvanrednim događajima i kriznim situacijama, kao i na povezivanje resursa i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu.
Danas civilna zaštita u Republici Hrvatskoj predstavlja sustav organiziran na lokalnoj, područnoj i nacionalnoj razini, čije su aktivnosti usmjerene u tri pravca: smanjenje rizika od katastrofa, pružanje brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti te ublažavanje posljedica nastalih uslijed velikih nesreća i katastrofa.
Unatoč epidemiji i aktivnostima oko potresa postignuti su značajni rezultati u jačanju i promicanju sustava civilne zaštite kroz prilagodbu i jačanje zakonodavnog okvira u područjima radiološko-nuklearne sigurnosti, zaštite od požara, protuminskog djelovanja, kritične infrastrukture, smanjenja rizika od katastrofa, eksplozivnim tvarima.
Donesena su tri zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti) i Plan pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki i nuklearni događaj.
Dosadašnja iskustva ukazuju da je preduvjet učinkovitog djelovanja cjelokupnog sustava civilne zaštite: 1) kontinuirana prilagodba novim okolnostima i uspostava kvalitetnog normativnog okvira, 2) jačanje uloge civilne zaštite, ali i svakog pojedinca u sustavu civilne zaštite, 3) sustavan pristup upravljanju rizicima, 4) jača međuresorna suradnja te 5) implementacija najboljih praksi država Europske unije.
Upravo iz tih razloga, Ravnateljstvo civilne zaštite krenulo je u izradu novog Zakona o sustavu civilne zaštite. U planu donošenja je i Zakon o kritičnoj infrastrukturi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara te Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.
U Jastrebarskom će se danas obilježiti Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite Republike Hrvatske, gdje će biti potpisan ugovor u ime Ministarstva unutarnjih poslova s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Hrvatskim Crvenim križem te Savezom izviđača Hrvatske o donaciji opreme nabavljene iz pilot projekta NICS i uručiti će se zahvalnice za doprinos razvoju sustava civilne zaštite i pružanje pomoći.
U sklopu programa slijedi obilazak baze operacija i tehničko-taktičkog zbora u čijem će postroju biti 70 pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite (Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog Crvenog križa, Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i Vatrogasne zajednice grada Jastrebarsko).
Vezano uz Međimursku županiju
U protekloj 2022. godini u suradnji sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske, zdravstvenim ustanovama s područja Međimurske županije, međimurskim operativnim snagama (Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Vatrogasnom zajednicom Međimurske županije, HGSS-om, Stanicom Čakovec i Policijskom upravom međimurskom) i županijskim, gradskim i općinskim stožerima civilne zaštite nastavilo se s poduzimanjem brojnih aktivnosti u svezi sprečavanja širenja Covid-19 ( iako u nešto smanjenom obimu u odnosu na 2021. g.).
Odlična koordinacija svih uključenih u sprečavanju širenja korona virusa (bolest COVID-19) na području Međimurske županije je dobar pokazatelj kvalitete rada, ponajprije u zdravstvenim ustanovama, a također i svih ostalih institucija i operativnih snaga koje su bile uključene u aktivnosti povezanih u sprečavanju širenja bolesti Covid-19.
Svi sudionici sustava civilne zaštite Međimurske županije poduzimali su radnje oko prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Republike Ukrajine na području Međimurske županije, tj. na području Republike Hrvatske, te su uložili velike napore kako bi raseljenim osobama iz Ukrajine omogućili što bolji prihvat, zbrinjavanje i potpunu integraciju u društvo.
Gradovi i općine su bili aktivno uključeni u traženju smještaja za raseljene osobe iz Ukrajine u (privatnim) smještajnim objektima na svom području.
S tim u svezi, mnoge osobe su (besplatno ili uz plaćanje) ustupile svoje privatne smještajne objekte raseljenim osobama iz Ukrajine, a u blizini graničnog prijelaza Goričan, u objektu bivšeg restorana Stara Mura, organiziran je prihvatno-tranzitni centar, u kojem se iseljene osobe iz Ukrajine mogu zadržati do 48 sati. Objekt na graničnom prijelazu u Goričanu mobiliziran je od strane Ravnateljstva civilne zaštite. Osim organiziranja prihvata/smještaja, raseljenim osobama osigurani su napitci i hrana putem donacija ili u organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite.
Ostali izvanredni događaji:
- župan donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode tuče od 23.05.2022. godine (općine Mala Subotica i Orehovica)
- Župan donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode tuče od 25.05.2022. i 27.05.2022. godine (gradovi Mursko Središće i Prelog, općine Sveta Marija, Mala Subotica i Orehovica)
- župan donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode suše od 30.08.2022. godine (3 grada i 21 općina (nije Dekanovec))
- Dvoje djelatnika Službe CZ Čakovec bilo je uključeno u zbrinjavanju osoba u prihvatnom centru ”Stara Mura” na GP Goričan 15./16.07.2022. godine kad je došlo do zapaljenja autobusa slovačkih reg. oznaka na području Varaždinske županije.
Tijekom 2022. godine nije bilo potrebe za proglašavanjem redovne i izvanredne obrane od poplava na branjenim dionicama rijeka Mure i Drave i potoka Trnave.
Sustav civilne zaštite šira javnost uglavnom percipira kroz djelovanje operativnih snaga sustava u velikim nesrećama i katastrofama, zbog njihove prepoznatljivosti na terenu. Samo manji, uži dio javnosti, sustav civilne zaštite percipira u njegovoj kompleksnosti koja uključuje djelovanje prije katastrofe od procjena rizika, preko planova djelovanja, inspekcije pa do spremnosti i reagiranja.
Sustav civilne zaštite razvija se sukladno identificiranim rizicima koji imaju posljedice po život i zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku. Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.
Naravno, treba uzeti u obzir da su prijetnje i rizici na svakom području različiti. Kako bi se pripremili za takve događaje, izrađuju se procjene rizika (ugrožavanja), a nakon toga i planovi postupanja. Što ćemo bolje isplanirati i djelovati kad se ukaže potreba, to će posljedice po ljude i okolinu biti manje ili prihvatljivije.
Svi gradovi i općine na području Međimurske županije su sukladno Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije donijeli procjene rizika od velikih nesreća za svoje područje. Nakon gradskih i općinskih procjena i Međimurska županija je izradila Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. Na temelju procjena rizika izrađeni su i svi planovi djelovanja civilne zaštite.
Rizici koji su Procjenom rizika od katastrofa za RH utvrđeni za područje Međimurske županije te su se morali obvezno obrađivati su, kao visoki rizici:
- Potres
- Poplava
- Ekstremne temperature i
- Epidemije i pandemije
dok vrlo visoki rizici nisu utvrđeni. Ostali rizici koji su značajni za Međimursku županiju, te su utvrđeni u Smjernicama za izradu procjena rizika Međimurske županije su i:
- Degradacija tla (klizišta)
- Požari otvorenog tipa
- Suša
- Bolesti bilja i životinja
- Tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima.
Sustav civilne zaštite temelji se na principu supsidijarnosti i solidarnosti, što znači da akcija počinje tamo gdje je nesreća nastala pa je znatna odgovornost na čelnicima jedinica lokalne samouprave. Oni moraju prepoznati prijetnje i rizike za svoju zajednicu te razvijati kapacitete za odgovor i aktivirati ih kad je to potrebno.
Temeljni princip sustava CZ je da svaka operativna snaga sustava CZ samostalno provodi sve obveze propisane Zakonom o sustavu CZ i drugim posebnim propisima, razvija, osposobljava i koristi vlastite operativne kapacitete i usklađuje operativno djelovanje s drugim sudionicima u cjelovitom sustavu.
Stoga koordinacija između različitih tijela uključenih u sustav CZ mora biti pravovremena, sveobuhvatna i djelotvorna.
Kako bi mogli provoditi potrebne mjere i aktivnosti u okviru sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama župan, gradonačelnici i načelnici općina te članovi stožera CZ Međimurske županije, gradova i općina završiti su osposobljavanje sukladno propisanim programima osposobljavanja.
Operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa su temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite. To su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
U našoj županiji, to su:
– JVP Čakovec, 85 dobrovoljnih vatrogasnih društava, te 2 industrijskih dobrovoljnih vatrogasnih društava udruženih u Vatrogasnu zajednicu Međimurske županije
– Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec sa sve brojnijim interventnim timom
– Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Čakovec sa svojim spašavateljima.
Za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama, a što je pokazala prošlo godina, izuzetno su operativno važni kapaciteti javnog zdravstva (sustav zdravstva Međimurske županije: sa Zavodom za hitnu medicinu, Zavodom za javno zdravstvo, županijskom bolnicom te Domom zdravlja) te snage Policijske uprave međimurske i po potrebi oružane snage koji se u provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite uključuju prema odredbama posebnih propisa.
Također su bitne pravne osoba od interesa za sustav CZ, koje u okviru svoje djelatnosti obavljaju i poslove zaštite i spašavanja te aktivno djeluju sa svojim interventnim ekipama su:
– Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i Gornju Dravu Varaždin i vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Trnava“ Čakovec
– Hrvatska elektroprivreda – Proizvodno područje Sjever
– komunalne organizacije (“Međimurske vode” Čakovec, “Međimurje – Plin” Čakovec, Elektra Čakovec) i
– Županijska uprava za ceste sa svojim koncesionarima.
Za otklanjanje posljedica katastrofa, u općinama i gradovima osnivaju se i postrojbe civilne zaštite koje nadopunjuju kapacitete temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Uloga građana značajna je u provođenju mjera osobne i uzajamne zaštite odmah kada posljedice izvanrednih događaja nastupe, te prije nekog događaja. Kao volonteri mogu se uključiti u aktivnosti (npr. punjenje vreća….) Građani se uključuju i pomaganjem u zbrinjavanju evakuiranih osoba i osoba kojima je žurno potrebno osigurati privremeni smještaj.
Katastrofe i velike nesreće, na žalost, dio su svjetske svakodnevice i ne biraju niti vrijeme niti mjesto nastanka. U posljednje vrijeme svjedoci smo znatnih klimatskih promjena te meteoroloških pojava koje se prije nisu pojavljivale u takvim mjerama i na mjestima kao sada.
Moramo biti svjesni da katastrofe ili velike nesreće ne možemo u potpunosti spriječiti, ali se možemo adekvatno pripremiti, što će u konačnici rezultirati umanjenjem posljedica za stanovništvo i njihovu imovinu, kao i za okoliš.
Bit cjelokupnog sustava civilne zaštite u svim segmentima upravljanja krizama (od prevencije, odgovora na krizne situacije i oporavka) je međusobno pomaganje, zajedništvo, profesionalnost i odgovoran pristup.
Dosadašnja suradnja svih sudionika sustava civilne zaštite na području Međimurske županije iznimno je dobra, ali je i dalje treba održavati i unapređivati međusobnom razmjenom iskustava, znanja, podataka i vještina kako bi se još više podigla razina sigurnosti stanovništva Međimurske županije.
Tekst: Međimurska županija
