30 posto liječnika u OB Zadar ima dozvolu za rad u privatnim poliklinikama!

Tema paralelnog rada liječnika u javnom i privatnom zdravstvu stigla je i do Zadra. U razgovoru s dr. Željkom Čulinom, ravnateljem OB Zadar, portal Zadarski.hr istražuje koliko liječnika ove bolnice obavlja privatne poslove uz javni rad, kakve su njihove plaće te na koji način balansiraju između pružanja usluga u javnom i privatnom sektoru.

Intervju portala Zadarski.hr prenosimo u nastavku u cijelosti:

Koliko liječnika u OB Zadar ima suglasnost za rad u privatnom sektoru?

– Na razini cijele bolnice 83 liječnika ima suglasnost za rad u privatnim poliklinikama. Od 272 liječnika zaposlena u našoj ustanovi, to je 30 posto. Oni rade u 19 privatnih zdravstvenih tvrtki i ustanova u Zadru.

Koje su to tvrtke i ustanove?

– Neuropuls, Agram, Pupillam, Poliklinika Sanus, Specijalistička ginekološka ordinacija Ilva Marić, Poliklinika Mešter, Poliklinika Kranjčec, Ginekološka ordinacija dr. Kulišić, Poliklinika za djecu Troskot Biloglav, Poliklinika Vrdoljak, Odrasli i djeca, Poliklinika Lacrima, Croatia poliklinika Zadar, Poliklinika Leder, Psihijatrijska ordinacija Robert Pinčić, Poliklinika Diva, Ordinacija dr. Mardešić, Teleradiološki centar Salha, Ordinacija dentalne medicine Matea Dell‘Orco.

Jesu li ti liječnici i suvlasnici tih poliklinika ili samo vanjski suradnici?

– Uglavnom su vanjski suradnici.

Vaša suglasnost podrazumijeva da oni mogu tjedno raditi osam sati u privatnom sektoru, ali vi kao ravnatelj nemate mogućnost provjeravati rade li oni uistinu toliko ili više?

– Točno, liječnici su dobili suglasnost Opće bolnice Zadar. Ali nemamo uvid u količinu rada u privatnim ustanovama. Nadzor nad njihovim vanjskim radom imaju inspekcije Ministarstva zdravstva. U Općoj bolnici Zadar po navedenom pitanju nadležne inspekcije su vršile nadzor u više navrata i nisu pronašle nikakve nepravilnosti.

Koliko je među ta 83 liječnika šefova bolničkih odjela, odnosno liječnika na rukovodećim položajima u OB Zadar?

– Među njima ima osam voditelja odjela.

Koje uvjete trebaju zadovoljiti da bi dobili suglasnost za rad u privatnom sektoru?

– Da bi liječnici dobili odobrenje za rad potrebno je da zadovolje uvjete koji su propisani Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Mjerila važećeg Pravilnika su dosta uopćena.

I ništa više? Liste čekanja, primjerice, nisu uvjet, ili broj obavljenih zahvata?

– Takvi uvjeti trenutno ne postoje. Ravnatelj dakle daje suglasnost za rad, a rad privatnih poliklinika kontroliraju nadležne službe Ministarstva zdravstva.

Kolika su primanja šefova odjela i liječnika specijalista?

– Prema novim koeficijentima, plaće voditelja odjela i liječnika su gotovo izjednačene. Razlika je minimalna. Koeficijent se razlikuje ovisno o godinama rada specijaliste, odnosno većina liječnika specijalista ima koeficijent 3,85, dok voditelji odjela imaju koeficijent 3,95.

Što to znači u neto iznosu?

– Na primjer, plaća liječnika specijalista, bez dežurstava, iznosi prosječno 2989 eura neto. Uz tri dežurstva, plaće specijalista su u prosijeku od 4000 do 4500 eura neto, ovisno o raznoraznim poreznim olakšicama. Ako voditelji odjela ne dežuraju, imaju plaću oko 3000 eura neto.

Koliko za osam sati tjedno, odnosno 32 mjesečno, liječnici s vašim dozvolama mogu dodatno zaraditi u privatnom sektoru?

– Zavisi kakav ugovor imaju s poslodavcem.

Jesu li po vašem mišljenju primanja liječnika u zadarskoj bolnici niska, dobra ili visoka? Navodno je najveća redovna plaća isplaćena u bolnici bila veća od 7000 eura? Komu je isplaćena?

– S obzirom na zadnju odluku Vlade o povećanju plaća u zdravstvenom sektoru, mislim da su primanja liječnika dosta dobra, odnosno dostatna za jedan normalan život. Plaće djelatnika u javnom sektoru pa tako i u zdravstvu su definirane Uredbom koja propisuje koeficijent složenosti posla. Napominjem kako se Uredba mijenjala u travnju te su prava poizašla iz iste znatno povećana u korist radnika. Na ukupnu plaću utječe, znanstveni stupanj, staž i uvijeti rada, a kad se svemu tome pridoda broj prekovremenog rada sa uvećanjima za  smjenski rad, pripravnosti i dežurstva dolazimo do ukupne plaće za odrađen rad.

U slučaju da djelatnik sudjeluje i u posebnim programima Ministarstva zdravstva koji se odnose na preventivne preglede, eksplantacije i sl. ili da je odrađen rad (u slučaju nedostatka liječnika) puno veći od uobičajenog dolazimo do mogućnosti da djelatnik u izuzetnim slučajevima može ostvariti primanje i do 7000 eura.

Što liječnici, koji zarađuju 4500 eura mjesečno, ističu kao opravdanje za rad u privatnom sektoru? 

– Kao ravnatelj imam obvezu pratiti koliko liječnici odrade posla na odjelu. Godine 2023. kao ustanova napravili smo 3,86 milijuna eura posla preko limita, dakle za godinu dana. To su odradili kolege liječnici. Za prvih osam mjeseci ove godine već smo odradili 3,86 milijuna eura faktura preko limita, odnosno ugovora s HZZO-om. Kad vidim da je svaki odjel napravio posla preko ugovorenog opsega, ne mogu kao ravnatelj uskratiti suglasnost da netko ide raditi i privatno.

Isto tako, 2022. smo imali 3,2 milijuna eura više odrađenog posla od limita, 2021. čak 5,17 milijuna eura. Te brojke govore da kao ustanova radimo puno više dijagnostičkih postupaka od ugovorenog broja dijagnostičko-terapijskih postupaka s HZZO-om.

Želite reći da liječnici kojima ste odobrili rad u privatnom sektoru ne zakidaju javno zdravstvo, to jest rade više nego što imaju obavezu?

– Želim reći da kolege koji savjesno odrađuju svoj posao, u konačnici dovode do toga da se premašuje ugovoreni opseg posla preko limita. Što moram reći nije slučaj kod velike većine bolnica.

Koji odjeli prednjače u tim prihodima iznad limita?

– Uglavnom internističke grane, kao što je kardiologija, hematologija, ali i urologija te radiologija.

Rade li šefovi tih odjela i privatno?

– Neki da, a neki ne.

Šefovi kojih odjela rade u privatnom sektoru?

– Voditelji kardiologije, urologije, otorinolaringologije, oftalmologije, neurologije, psihijatrije, kirurgije…

Tvrdite da rad u privatnom sektoru nije narušio kvalitetu posla i obveze liječnika prema bolnici? Javna je tajna da liječnici pacijente iz bolnice prebacuju popodne na privatne preglede i zahvate…

– Prema pokazateljima koje imamo, rad u privatnom sektoru nije utjecao na kvalitetu i obujam rada u Bolnici. No sad slijedi reforma zdravstva u kojoj je ministar najavio da će se posebno regulirati rad u privatnim ustanovama, tako da očekujemo novu regulativu za izdavanje suglasnosti.

Zašto su imena liječnika koji rade u privatnom sektoru zaštićena?

–  Služba pravnih poslova naše bolnice savjetovala me da ih ne otkrivam zbog GDPR-a.

Koliko bolnici u ovom trenutku treba liječnika, ne samo specijalista? Čuju se kritike da mladi liječnici ne žele raditi u zadarskoj bolnici i da se slabo javljaju na natječaje?

– To nisu točne informacije. OB Zadar u ovom trenutku ima 70 specijalizanata. To je naš zalog za budućnost, no treba imati na umu da edukacija kolega traje do pet godina. Od tih 70 liječnika će nakon završetka specijalizacije možda otići, i to iz privatnih razloga, što predstavlja manji broj, ali većina liječnika će ostati raditi u OB Zadar. OB Zadar je poželjna sredina za rad i napredovanje, a dokaz tome je da kolege dolaze na rad u OB Zadar iz drugih sredina. Međutim, činjenica je da mlađe kolege izbjegavaju “teže” specijalizacije kao što su kirurgija, interna, ginekologija. Primijetili smo kod raspisivanja natječaja da kolege žele specijalizacije koje su, uvjetno rečeno, ”lakše”, kao što su fizikalna medicina, dermatologija, odnosno koje su manje riskantne, i iz kojih se lakše može krenuti u privatni sektor.

Govorite o fluktuacija kadrova, u Zadar dolaze raditi i vaše kolege iz inozemstva?

– Da, dobili smo veći broj liječnika iz drugih sredina i inozemstva. Neke kolege, kao što su internist intenzivist i neurolog vratili su se iz Njemačke, potom liječnici kirurzi iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, dječji oftalmolog, neonatolog, imunolog iz Osijek itd. S nekim kolegama razgovaramo o dolasku u OB Zadar. Oni su očito uvidjeli da je OB Zadar ustanova u kojoj su  dobri uvjeti za rad i razvoj.

Treba li specijalizante obvezati da nakon završetka specijalizacije ostanu raditi jedno vrijeme u ustanovi ili da trošak usavršavanja, tih 150-200 tisuća eura, vrate ako ne žele ostati?

– Takav sam ugovor nekada i ja sam potpisao, po kojem sam morao u bolnici odraditi ugovornu obvezu ili vratiti trošak specijalizacije koji je tada bio pozamašan, no zakon se promijenio i liječnici sada mogu otići praktički idući dan od polaganja specijalističkog ispita uz minimalni trošak do 7200 eura.

Mislite li da bi to trebalo promijeniti?

– Mislim da bi trebalo kroz reformu zdravstva iznaći rješenje koje bi bilo dobro za ustanovu koja računa na rad liječnika u budućnosti te time planira rad i razvoj odjela, ali pri tom ugovoriti i iznos prihvatljiv za mlade liječnike.

Poželjno bi bilo da mladi liječnici nakon završenog fakulteta odrade dio staža u primarnoj zaštiti, što bi onda trebao biti njihov benefit na natječajima za odabir specijalizacije.

Na kojem odjelu nedostaje specijalista?

– Odjel za patologiju i citologiju nam je jedan od najkritičnijih odjela. Trenutno na Odjelu rade četiri liječnika specijalista i četiri specijalizanta, koja su još uvijek u vanjskim ustanovama na obavljanju specijalističkog usavršavanja. Zbog velikog opsega posla unutar drugih odjela kao npr. Službe za kirurgiju i Odjela za urologiju, gdje nam dolazi veliki broj bolesnika na operativne zahvate tijekom kojih se izuzimaju uzorci za patohistološku obradu, bili smo primorani uspostaviti suradnju s Kliničkim bolničkim centrom “Sestre milosrdnice” čiji liječnici patolozi dolaze u našu ustanovu i preuzimaju materijale kako bi se što prije očitali nalazi.

Nadalje, odjel na kojem je došlo do odlijeva kadrova je Odjel za otorinolaringologiju. Trenutno na Odjelu rade četiri liječnika specijalista i pet specijalizanata na različitim godinama specijalizacije. Naveden broj liječnika nam stvara izazov u organizaciji rada Odjela.

Posebnu pozornost posvećujemo Odjelu za pedijatriju koji je nama i javnosti od velikog značaja jer se na Odjelu zbrinjavanju naši najmlađi pacijenti. S tim da moram reći da smo u jednom trenutku i na tom Odjelu imali svega pet liječnika specijalista koji su svojim nesebičnim radom, posebice u tijeku turističke sezone kada se broj pacijenata višestruko povećava, uspjeli održati rad Odjela do dolaska njihovih mlađih kolega.

Neki su specijalizanti tužili bolnicu jer su smatrali da su izabrani liječnici dobili posao zahvaljujući nepotističkim vezama. Koliko bolnica ima takvih sudskih postupaka?

–  Postupak koji je pokrenut od strane jedne kandidatkinje je okončan prije nekih godinu dana. Trenutno Bolnica nema niti jedan takav sudski postupak. Natječaji za specijalizacije kao i provođenje izbora kandidata provodi se prema važećim propisima, a koja mjerila su utvrđena Pravilnikom.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

51,091FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE