Običan, bijeli kruh mogao bi dosegnuti nezapamćenu cijenu od čak 15 kuna za komad, ukoliko se ne stabilizira tržište energenata zbog kojeg ovih dana bilježimo nikad više cijene pšenice, potvrdila je direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Ova hrvatska računica čini se čak i konzervativnom u odnosno na predviđanja drugih, bliskih europskih tržišta na kojima se zadnjih dana špekulira i o znatno većim poskupljenjima, piše Jutarnji list.
Posljednjih nekoliko dana češki mediji prenose upozorenja pekara koje apelira da se što prije ograniči izvoz pšenice i upozoravaju da bi cijena običnog bijelog kruha u Češkoj do ljeta mogla koštati nezamislivih 60 kruna za komad odnosno 18,50 kuna.
Takvo drastično poskupljenje neslužbeno nije isključeno niti za Hrvatsku, no službena predviđanja zasad su u okvirima cijene od 15 kuna, što je samo po sebi iznimno, posebno za državu koja je velik potrošač kruha i koja je u posljednjih 10 godina, od ulaska u EU, uspjela povećati i vlastitu proizvodnju te uvoz kruha i krušnih proizvoda.
Pekarska industrija zabrinuta, cijena pšenice na rekordnoj razini
Pekarska industrija poprilično je zabrinuta jer je cijena pšenice na rekordnoj razini te se mijenja toliko brzo da se ugovori s dobavljačima potpisuju na rok od maksimalno mjesec dana jer nitko ne može i ne želi garantirati da se cijene neće mijenjati. Tona pšenice na francuskoj burzi trenutačno stoji 400 eura, u Argentini 354, a u Chicagu 399 eura za tonu, što znači da je za kilogram pšenice sada potrebno izdvojiti čak tri kune.
Prosječna veleprodajna cijena običnog, bijelog brašna u prethodnoj je godini iznosila 2,50 kuna za kilogram, dok je trenutno na razini od četiri kune. Poskupljenja u veleprodaji već su se prelila na cijene maloprodajnih proizvoda te nitko ne može garantirani da i dalje neće rasti.
– Kako se može primijetiti, kilogram brašna u trgovinama sad je već na deset kuna, što najbolje svjedoči o stanju na tržištu. Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj općenito bez prestanka rastu od 2020. godine, a iako je većina analitičara ranije predviđala da će se situacija dosad stabilizirati, to se nije dogodilo i mi vidimo da tržište divlja, kao posljedica rasta cijena energenata i goriva, o kojima poljoprivreda ovisi, rekla je Barišić za Jutarnji list.
Za razliku od Čeha koji pozivaju na ograničenje izvoza pšenice, Barišić kaže da takve akcije u Hrvatskoj nisu potrebne jer je pšenica jedna od rijetkih namirnica po pitanju kojih je Hrvatska samodostatna.
‘Moguća je cijena od 15 kuna za štrucu bijelog kruha’
Prošle godine se poželo milijun i 100 tisuća tona, od čega je za domaće potrebe utrošeno oko 400 tisuća tona pšenice, što pokazuje da žitarice ima dovoljno za domaće potrebe i za izvoz, no eventualne poteškoće nastupit će bude li prevelike potražnje na globalnoj razini, što za posljedicu opet može imati povećanje cijena.
– Sve je vrlo neizvjesno i pekarstvo je u velikim problemima. Možemo biti mirni kad je riječ o opskrbi pšenicom, ali ne po pitanju cijene. Izgledno je da, ne bude li stabilizacije, kruh više nećemo moći jesti po dosadašnjim cijenama i da je moguća cijena od 15 kuna za štrucu bijelog kruha, potvrdila je Barišić.
