ZLIKOVCI U PRIRODI: Visok šarmer koji briše domaće vrste

Zljezdasti nedirak
Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)

Projekt Zlikovci u prirodi u provedbi Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode započeo je 2023. godine. Usmjeren je na strane invazivne vrste, a svake godine, započevši od 2024. kroz medijsku kampanju u fokusu je jedna vrsta. Tako je prije dvije godine u prvom planu bila crvenouha kornjača, a prošle prava svilenica. Ove godine provedba projekta usmjerena je na prepoznavanje i uklanjanje biljke lijepog cvata, žljezdastog nedirka.


dan na terenu akcija zlijezdasti nedirak (14)
Djelatnici Međimurske prirode u akciji uklanjanja žljezdastog nedirka sredinom srpnja prošle godine

Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle) jednogodišnja je biljka visoka rasta koja potječe iz podnožja Himalaje, od sjeverozapadnog Pakistana do sjeverne Indije. U Europu je prvi put unesena 1839. godine kao ukrasna biljka u Botanički vrt Kew u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sadio se u vrtovima i parkovima, odakle je namjerno ili slučajno dospio u prirodu. Nakon uspješne prilagodbe na uvjete u novom području, nastavlja se samostalno razmnožavati i širiti.

žljezdasti nedirak
Žljezdasti nedirak brzo se širi i raste uz obale rijeke. Prikaz na fotografiji snimljen je u blizini rijeke Mure

Iz Ujedinjenog Kraljevstva prenesen je i u druge europske zemlje te se od kraja 19. st. bijegom iz vrtova širio po kontinentalnom dijelu Europe. Zbog intenzivnog rasta brzo prekriva nove površine, stvarajući guste pokrove koji zauzimaju stanište i stvaraju zasjenu pa time sprječava rast zavičajnih vrsta, a osim za prostor s njima se natječe i za ostale životno važne resurse.

Žljezdati nedirak - kako ga prepoznati - Međimurska prirod

 

Kako ga prepoznati?

Nazubljeni listovi pri bazi nose žlijezde koje izlučuju nektar po čemu je biljka i dobila ime. Najčešće raste uz obale rijeka te stvaranjem zasjene usporava spontano obnavljanje poplavnih šuma. Zbog plitkog korijenja koje ne prodire dublje od 10 do 15 centimetara u zemlju, velike sastojine žljezdastog nedirka mogu ugroziti stabilnost riječnih obala jer ne postoji čvrsti korijenski sustav koji sprječava eroziju tla. Nakon odumiranja biljaka u jesen, tlo ostaje golo i tako podložnije eroziji. Najlakše se prepoznaje prema sljedećim karakteristikama:

– purpurni cvjetovi podsjećaju na kacigu

– cvate od lipnja do kolovoza

– naraste od 1 do 3 metra u visinu

– jedna od najviših zeljastih biljaka prisutnih u Europi

– zreli plodovi (tobolci) pucaju na dodir

– izbacuje sjemenke na udaljenost do 7 metara

– pojedina biljka može stvoriti čak 800 sjemenki

– šuplja stabljika koja glasno pucketa kad se stisne

Zljezdasti nedirak
Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)

Medijsku kampanju prati slogan: Visok šarmer, praskav cimer. Brzo širi prste, domaće briše vrste. U sloganu se ističe kako je žljezdasti nedirak visok šarmer. Cvjetovi su krasni, purpurni, ali…stvaraju probleme zavičajnim vrstama. Što to znači? Zbog intenzivnog rasta žljezdasti nedirak brzo prekriva nove površine, stvarajući guste pokrove koji zauzimaju stanište i stvaraju zasjenu pa time sprječava rast zavičajnih vrsta, a osim za prostor s njima se natječe i za ostale životno važne resurse. Mirisnim cvjetovima odvlači oprašivače od zavičajnih biljnih vrsta i tako ugrožava njihov opstanak. Zabilježen je i alelopatski učinak, odnosno stvaranje kemijskih tvari kojima se sprječava rast drugih vrsta u njihovoj okolini.

Više o negativnim učincima na zavičajne vrste govorit će se i pisati tijekom započete kampanje. Namjera svih medijskih aktivnosti te aktivnosti na terenu unutar projekta Zlikovci u prirodi je zaustaviti širenje žljezdastog nedirka.

 

lentica vidljivost projekta ZUP

Medijska kampanja projekta „Zlikovci u prirodi“ financirana je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz Javni poziv za neposredno financiranje projekata „Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta“ (JP ZO 6/2023).

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode.

Ostavi komentar