Prodaja alkohola u hrvatskim trgovinama u prvih devet mjeseci porasla je 10 posto. Likeri, viski i žestica bilježe rast, dok pivo i vino padaju.
Hrvati kupuju sve više alkohola. Prema podacima agencije Nielsen (NIQ), količinska prodaja alkoholnih pića u maloprodaji u prvih devet mjeseci ove godine porasla je 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani, piše mjesečnik Ja trgovac.
I dok ukupna potrošnja raste, pojedine kategorije bilježe pad. Pivo je palo 3 posto, vino 4, a mlijeko i kava 3 odnosno 2 posto. Radi se o količinskoj, ne financijskoj prodaji.
Kad se gleda vrijednosni udio, gorki likeri i dalje drže vrh s 31 posto, slijedi viski s 13 posto, a obični likeri s 10 posto. Najveći igrači na tržištu su Badel 1862, Maraska i Pernod Ricard (Absolut, Chivas, Ballantine’s, Four Roses, Jameson…).
Procjene Euromonitor Internationala pokazuju da će količinska prodaja žestice u hrvatskoj maloprodaji doseći 18,3 milijuna litara, što znači prosječno 50.000 litara dnevno samo u trgovinama. Likera će se prodati oko 6,2 milijuna litara, a viskija 1,8 milijuna, oba rezultata nešto više nego lani.
Naravno, to obuhvaća samo maloprodaju, te tu u obzir ne ulaze prodaje alkohola po kafićima i restoranima. U Međimurju pak je u mnogim krajevima običaj kupovati vino direktno od vinara, tako da su stvarne brojke zasigurno puno veće od onih koje su službeno dostupne.
> Utjecaj roditeljskog konzumiranja alkohola na djecu
