Svjetska banka: Hrvatski mirovinski sustav treba prilagodbe, ali ne i velike promjene

Svjetska banka: Hrvatski mirovinski sustav treba prilagodbe, a ne velike reforme, produljenje radnog vijeka i pravednije mirovine ključ su održivosti, poručuje Svjetska banka.


Svjetska banka u srpnju 2024. predala je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava analizu i prijedloge za poboljšanje dugoročne održivosti i adekvatnosti hrvatskog mirovinskog sustava. Analiza je izrađena na zahtjev Ministarstva još 2021., u sklopu provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.–2026., a temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS, pišu o tome iz Mirovina.hr

Ključni problemi mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Prema analizi, sustav ima nekoliko strukturnih problema:

  • Prekratko radni vijek i prerano umirovljenje

  • Nizak omjer radnika i umirovljenika

  • Brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja

  • Izbor između prvog i drugog stupa pri umirovljenju

  • Novčani dodaci koji nisu povezani s doprinosima

Zbog tih faktora sustav nije dovoljno pravedan ni održiv, a umirovljenici su izloženi povećanom riziku od siromaštva.

Što predlaže Svjetska banka?

Iako nisu potrebne radikalne promjene, preporučuje se niz mjera koje bi postupno poboljšale sustav:

  • Povećanje zakonske dobi za umirovljenje – do 2030. na 66,5 godina, a do 2065. čak na 72 godine.

  • Smanjenje mogućnosti za prijevremeno umirovljenje i njegovo strože penaliziranje

  • Poticaji za dulji ostanak u svijetu rada, uključujući bonuse za kasnije umirovljenje

  • Reforma drugog stupa – uključujući automatske životne portfelje i mogućnost ponovnog uvođenja obveznog modela

  • Snažnija indeksacija i pravedniji sustav usklađivanja mirovina

  • Socijalna zaštita za najugroženije skupine

Svjetska banka ističe da je povećanje dobi za mirovinu najučinkovitija mjera za stabilizaciju omjera radnika i umirovljenika.

Zdravstveni aspekti i realnost dugovječnosti

Očekivani zdrav životni vijek u Hrvatskoj u dobi od 65 godina iznosi tek 5,2 godine, što je znatno niže od prosjeka EU-a (9,9 godina). To izaziva zabrinutost u kontekstu prijedloga za produljenje radnog vijeka.

Stav Europske komisije i hrvatski odgovori

Europska komisija je 2023. dala preporuke Hrvatskoj:

  1. Destimulirati prijevremeno umirovljenje

  2. Postepeno povećati dob za mirovinu

  3. Promijeniti porezni tretman mirovina (veći neoporezivi dio)

  4. Uskladiti mirovine pravednije

  5. Jače zaštititi siromašne umirovljenike

Hrvatska već uvodi neke promjene:

  • Bonifikacija za kasnije umirovljenje

  • Rad uz mirovinu (puno radno vrijeme, pola mirovine)

  • Usklađivanje invalidskih i najnižih mirovina

  • Trajni dodatak svim umirovljenicima

  • 12 mjeseci dodatnog staža za majke

  • Ukinuće penalizacije za prijevremenu mirovinu osobama starijima od 70 godina (od 2025.)

>Mamas&Tapas i Murska Dekla ovaj vikend slave Svjetski dan gina!

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

51,240FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE