U zemlji gdje se planine susreću s morem, a poslijepodneva često mirišu na kavu, pitanje kako Hrvati biraju provoditi svoje slobodno vrijeme otkriva više od pukih navika—ono odražava kulturu, vrijednosti i suptilne promjene u suvremenom životu. Pitali smo široku skupinu od 100 pojedinaca, u dobi od 18 do 65 godina, iz cijele Hrvatske: što zapravo radite kada imate vremena za sebe?
Neki odgovori bili su očekivani. Drugi su ponudili neočekivane uvide u način na koji se digitalni život i tradicija sada preklapaju na načine koji nisu postojali prije samo nekoliko godina. Evo što smo otkrili.
Poznata utjeha: obitelj, kava i jednostavna rutina
Nije iznenađujuće što su se mnogi sudionici okrenuli poznatom. Čak i u gradovima gdje vrijeme prolazi brže, ritam svakodnevice i dalje se vrti oko obiteljskih okupljanja i rituala ispijanja kave. Nedjeljni ručkovi ostaju sveti. Obiteljski obroci—puni glasova, smijeha i domaće hrane—čine sidro vikenda.
„Kava je ovdje više od pića“, rekla je jedna žena iz Splita. „To je način na koji se povezujemo.“
U manjim mjestima i selima rutina je još više ukorijenjena. Umirovljenik iz Varaždina rekao nam je da njegov dan rijetko počinje bez sjedenja ispred lokalnog kafića, gdje pozdravlja iste ljude koje viđa već 40 godina. Nije riječ o kofeinu, već o povezanosti. Ovaj osjećaj ponavljao se kroz sve dobne skupine.
Ono što se istaknulo nije to što ljudi vole kavu ili vrijeme s obitelji—to smo i očekivali. Iznenadila nas je učestalost. Više od 70% ispitanika spomenulo je ili obiteljsko vrijeme ili kavu kao svoju glavnu slobodnu aktivnost. Te navike kao da su netaknute vremenom ili trendovima.
Tihi ekrani i digitalno klizanje
Ekrani su sada dio svačijeg života, što se jasno vidjelo i u odgovorima. No nije svako vrijeme provedeno uz ekran isto. Dok su mlađi ispitanici preferirali interaktivne platforme poput YouTubea ili Twitcha, stariji su koristili svoje uređaje za jednostavnije, mirnije sadržaje.
Gledanje serija, slušanje podcastova i pregledavanje kulinarskih blogova bile su tri najčešće digitalne navike. Samo 15% ispitanika reklo je da provodi više od dva sata dnevno na društvenim mrežama, što proturječi uvriježenom mišljenju o beskonačnom skrolanju. Ovi trendovi u skladu su s širim europskim uzorcima koje bilježi Eurostat, prema kojima su digitalni mediji, ležerno surfanje i sadržaji niske razine angažmana sve češći oblici razonode među svim dobnim skupinama.
Nekolicina je spomenula digitalni minimalizam. Jedan muškarac u četrdesetima podijelio je kako je svoj mobitel postavio na sivu skalu boja kako bi smanjio vizualnu privlačnost. Drugi je rekao da je obrisao sve nebitne aplikacije nakon što ga je kći pitala zašto stalno drži mobitel u ruci. Ipak, većina je priznala da opuštanje na kraju dana obično uključuje neki oblik ekrana.
Hobiji prilagođeni suvremenom rasporedu
Nekoliko ljudi spomenulo je da im hobiji pomažu u opuštanju, ali i da se njihovo poimanje hobija promijenilo. Umjesto dugoročnih obveza poput obrade drva ili fotografije, moderni hobiji su kratki i fleksibilni.
Kuhanje, sobne biljke, pisanje kratkih priča i ležerno učenje (poput Duolinga) često su se pojavljivali. Te aktivnosti uklapaju se u isprekidane rasporede. Pružaju osjećaj postignuća bez velikog utroška vremena.
Zanimljivo, ljudi u tridesetima i ranim četrdesetima često su ove hobije opisivali kao izlaz za fokus u bučnom svijetu. „To je jedino što utiša mozak“, rekao je otac dvoje djece iz Osijeka o pripremi domaće tjestenine.
Glavni trend ovdje bio je prilagodljivost. Ljudi i dalje traže radost u izradi i osobnim projektima, ali te trenutke prilagođavaju kratkim vremenskim prozorima i svakodnevnim prekidima.
Neočekivana razonoda: tihi porast povremenog klađenja
Ovaj dio nas je najviše iznenadio. Iako nije bio najčešći odgovor, dovoljan broj ljudi ga je spomenuo da zasluži svoje mjesto: povremeno online klađenje tiho postaje dio načina na koji se neki Hrvati opuštaju.
Radnik iz skladišta iz Karlovca, star 29 godina, rekao je da svaku večer provodi 15 minuta igrajući slotove, uspoređujući to s igranjem mobilne igre: „Nije stvar u dobitku. Riječ je o uzbuđenju.“
Većina onih koji su to spomenuli bili su jasni—nije riječ o ovisnosti niti opsesiji. To je kratka, kontrolirana igra. Nekolicina je naglasila važnost korištenja platformi koje djeluju pouzdano. „Koristim samo stranice koje su verificirane i imaju hrvatske načine plaćanja. Ne riskiram novac na sumnjive stranice“, rekao je jedan ispitanik.
Tu se spominjao i CasinosCroatia.com. Neki su sudionici rekli da ga koriste za usporedbu ponuda, čitanje recenzija i izbjegavanje nepouzdanih operatera. Ton je bio praktičan, ne promotivan.
Ključna poruka ovdje: digitalna igra sada je dio šireg zabavnog spektra. Nije dominantna, ali je tiho prisutna.
Ponovno otkrivanje prirode
Planinarenje. Ribarstvo. Vrtlarstvo. Ove tri aktivnosti često su se spominjale, osobito u regijama blizu prirode. Dok tehnologija dominira urbanim središtima, Hrvati koji žive blizu nacionalnih parkova ili obale isticali su boravak na otvorenom kao neophodan.
Medicinska sestra iz Rijeke rekla je da ju iscrpljuju smjene, ali da je njezine jutarnje šetnje uz more u 5 ujutro obnavljaju: „More ne postavlja pitanja.“
Čak i u unutrašnjosti ljudi su govorili o svojim vrtovima, posjetima selima i obrađivanju zemlje. Učitelj iz Krapine rekao je da nikada nije mislio da će ga zanimati rajčice, ali ih sada provjerava češće nego e-mailove. Povratak dodiru, zemlji i nebu čini se kao sidro u ubrzanom svijetu.
Mnogi također pronalaze radost u promatranju lijepih mjesta—čak i izdaleka. Neki su spomenuli gledanje putopisnih videa ili dokumentaraca o kulturno bogatim destinacijama, posebno onima koje su pod zaštitom UNESCO-a, privučeni pričama, krajolicima i tradicijama koje definiraju ta globalno značajna mjesta.
Te aktivnosti nisu samo hobiji; one su sidrišta.
Mikrosocijalni trenuci u postpandemijskom svijetu
Mnogi su ljudi opisali neku vrstu društvenog umora. Velika okupljanja se još događaju, ali manja druženja ili vrijeme jedan-na-jedan preferiralo je više od polovice ispitanika. Žena iz Dubrovnika rekla je: „Ne trebam rođendansku zabavu s 40 ljudi. Dajte mi vino s dvije prijateljice i sretna sam.“
Ova promjena vjerojatno je proizašla iz pandemijskih obrazaca koji su sada postali trajni. Nekoliko je ljudi spomenulo kako sada više cijene energiju nego pojavljivanje.
Neki su prijateljsko vrijeme preselili online—grupni razgovori, zajedničke playliste, čak i gledanje Netflixa na daljinu. Ipak, prevladavajuća tema ovdje bila je kvaliteta nad količinom.
Ono što više ne rade
Nismo očekivali ovaj dio, ali se sam pojavio. Nekoliko ljudi odgovorilo je na naše pitanje ne rekavši što rade u slobodno vrijeme, već što su prestali raditi.
Skrolanje po Instagramu, gledanje vijesti, odlazak na pretrpana mjesta—bile su to uobičajene stvari koje ljudi aktivno izbjegavaju. Jedna žena u kasnim dvadesetima rekla je: „Prije sam čitala vijesti svaki sat. Sad radije čitam knjigu.“
Ovaj „negativni prostor“ ponašanja ponudio je uvid u promjenjive prioritete. Slobodno vrijeme nije samo ono što dodaješ. Ponekad je riječ o onome što uklanjaš.
Zaključak: privatno, osobno i s namjerom
Dakle, što smo naučili? Hrvati danas oblikuju svoje slobodno vrijeme s više namjere nego ikad. Nije riječ o blještavim aktivnostima ili popisima želja. Riječ je o pronalaženju trenutaka koji djeluju stvarno, koji obnavljaju, i koji su dovoljno tihi da ih osjetiš kao svoje.
I da, to može biti šetnja, drijemež, okretanje ruleta ili video nekoga tko 30 minuta kuha juhu. Važno je ono što vraća osjećaj ravnoteže.
Čini se da je to nova definicija slobodnog vremena u Hrvatskoj.
Igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost. Igraj odgovorno. Osobama mlađim od 18 godina nije dozvoljeno sudjelovanje u igrama na sreću.
