Ovog petka Hrvatska slavi Dan državnosti kao spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Mnogo je toga već izrečeno o Danu državnosti i o ratnim danima 1991. godine. Ipak, treba iznova podsjetiti na višestruki značaj državnog blagdana. To je ujedno spomen na povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kroz povijest koji je gotovo deset stoljeća čuvao hrvatsku državnost, odnosno 1100 godina ako se broji od kralja Tomislava.
Kroz tridesetak godina demokracije bilo je više lutanja oko obilježavanja ovog praznika. Građani to nisu dobro primili, mnogi zbog toga više nisu znali koji se dan zapravo slavi.
Izmjenama iz 2001. godine, praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan Dan Hrvatskog sabora. Istim izmjenama je spomendan Dan Hrvatskog sabora 8. listopada, proglašen spomendanom Dana neovisnosti.
Od listopada 2019. Dan državnosti je ponovno 30. svibnja. Istovremeno se 25. lipnja obilježava kao spomendan na Dan neovisnosti i kao Dan Hrvatskog sabora.
Na taj se način zbog dvaju spomendana dobio jedan dan za novi praznik, pa je 18. studeni postao praznik kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Nadamo da je to kraj preslagivanja državnih blagdana. To je jedan od najvažnijih dana mlade hrvatske demokracije, ali i mnogo više od toga, opredjeljenost za demokraciju na globalnom planu.
Dr. Franjo Tuđman je u svom nastupnom govoru naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja „prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.”
Piše: Josip Šimunko
