Na prvi pogled jednostavan, ali zapravo slojevit i bogat, humus nije samo prehrambeni hit, već i simbol kulture, zdravlja i povijesti. Svake godine 13. svibnja, Međunarodni dan humusa slavi se u desecima zemalja – i to s razlogom.
Ovaj kremasti namaz od slanutka, sezama, maslinovog ulja i limunovog soka ima nevjerojatnu priču. Smatra se da potječe još iz drevnog Egipta, a prvi pisani recept pronađen je u sirijskom kuharu iz 13. stoljeća. I danas, gotovo svaka zemlja Bliskog Istoka tvrdi da je humus “njihov”, što je čak rezultiralo i službenim kulinarskim “ratovima” primjerice, između Izraela i Libanona, koji su se natjecali tko može napraviti najveći tanjur humusa na svijetu.
Ali humus nije samo ukusan – znanstveno je dokazan i kao izuzetno zdrav. Sadrži obilje biljnih proteina, vlakana, željeza i zdravih masti, a mnogi nutricionisti ga preporučuju i kao prevenciju za srčane bolesti. Jedna porcija može vas zasititi, ali i dati energiju bez pada šećera u krvi.
Znate li da se u nekim zemljama humus jede i za doručak – uz jaja i svježe rajčice? Ili da postoji čokoladna verzija humusa, koja se prodaje kao zdrava zamjena za Nutellu? U Izraelu postoji nacionalni dan humusa koji se slavi više nego neki državni praznici.
Zbog sve većeg globalnog trenda zdrave prehrane, humus je danas prisutan i na policama hrvatskih trgovina u desecima okusa. Više nije samo jelo vegetarijanaca – postao je univerzalna delikatesa.
U Prelogu gotovo 300 djece na Festivalu znanosti
