Klub nordijskog hodanja Međimurje obilježit će svjetski dan kretanja 10. svibnja (iduće subote) s početkom u 16 sati. Mjesto okupljanja je Trg Republike u Čakovcu.
Dvije staze od 4 km i 9 km će se propješačiti ili nordijski odhodati. Prije samog hodanja biti će prigodni program, a obavezna najava potrebna je na mail: [email protected]
Svjetski dan kretanja za zdravlje (engl. Move for Health Day) obilježava se 10. svibnja kao međunarodni podsjetnik koliko je svaki oblik tjelesne aktivnosti važan za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 2003. godine koristi ovaj datum kako bi promicala tjelesne aktivnosti kroz različite inicijative koje uključuju sve vrste kretanja, od umjerenog pa do visokog intenziteta.
Dan kretanja za zdravlje
Taj dan poznat je kao međunarodni dan tjelesne aktivnosti odnosno – Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.
Hipokratova izreka „Šetnja je lijek“ (Hipokrat-najpoznatiji grčki liječnik) i danas je poznata. Svi znamo da je tjelesna aktivnost neophodna ako želimo biti zdravi i kvalitetno živjeti. Znanstveno je dokazano da redovita tjelesna aktivnost sprečava niz kroničnih bolesti koje su glavni uzrok obolijevanja, invaliditeta i smrtnosti u našoj populaciji. Nažalost, danas sve više sjedimo i zaboravljamo da smo stvoreni za pokret. U takvoj našoj pasivnosti pate svi naši organski sustavi i postajemo podložni bolesti, a na raspolaganju imamo vrlo jednostavnu aktivnost- hodanje, šetnja.
Prema definiciji tjelesna aktivnost predstavlja svaki pokret tijela kojeg rade naši skeletni mišići uz potrošnju energije. Obuhvaća tjelesnu aktivnost vezanu uz slobodno vrijeme, kućne poslove, posao ili prijevoz. Prema intenzitetu tjelesna aktivnost dijeli se na onu umjerenog i jakog (snažnog) intenziteta. Svaka od njih poboljšava naše zdravlje.
Prema potrošnji energije i kisika, tjelesna aktivnost dijeli se na aerobnu i anaerobnu. Aerobna T.A. za pokretanje mišića dobiva energiju koja se oslobađa uz prisustvo kisika i zato se zove aerobna. Obuhvaća vremenski dugotrajnije vježbe nižeg ili umjerenog intenziteta odnosno veliki broj vježbi koje se ritmički ponavljaju bez opterećenja ili smalim opterećenjem. Aerobne aktivnosti su važne za očuvanje zdravlja, jer se pokreću velike skupine mišića koje jačaju rad srca,pluća i krvne žile, jačaju kosti i mišićnu snagu, povećavaju izdržljivost, smanjuju rizik od bolesti srca, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i šećerne bolesti., te su dobre za smanjenje tjelesne mase i stresa. Aerobne aktivnosti su npr šetnja, žustro hodanje, trčanje, rolanje, plivanje, veslanje, planinarenje, bicikliranje, nordijsko hodanje, ples, aerobik. Za postizanje zdravstvene dobrobiti preporučeno je minimalno 30 minuta dnevno, ukupno 150 minuta aerobne aktivnosti tjedno.
Anaerobna tjelesna aktivnost za pokretanje mišića dobiva energiju koja se oslobađa bez prisustva kisika i zato se zove anaerobna. Obuhvaća vremenski kratkotrajne vježbe(do 2 minute) visokog intenziteta, odnosno vježbe uz opterećenje težinom malim brojem ponavljanja, uz pojavu boli, s kratkim pauzama između vježbi. Anaerobne aktivnosti oblikuju mišiće, stvaraju masu te povećavaju kardiovaskularnu izdržljivost. U ove aktivnosti spadaju tenis, skokovi, sprintevi, trčanje u nogometu, rukometu, odbojci. Stručnjaci preporučuju kombiniranje aerobne i anaerobne aktivnosti.
Bez kretanja nema uravnoteženog mentalnog i tjelesnog zdravlja
Tisuće znanstvenih radova dokazuju kako tjelesna aktivnost može biti jedno od najjačih oružja u borbi protiv učestalih i potencijalno smrtonosnih bolesti , a time , također smanjuje rizik za te brojne kronične bolesti a to su: srčane bolesti i moždani udar, šećerna bolest tipa 2., rak debelog crijeva i rak dojke, osteporoza, demencija, pretilost i s njom povezane metaboličke bolesti, bolesti lokomotornog sustava, bolesti kralježnice.
Istraživanja pokazuju – Britansko istraživanje provedeno na 800 000 ispitanika –pokazuje da dugotrajno sjedenje povećava rizik nastanka dijabetesa za 112%, a kardiovaskulranih oboljenja za 150%. Također, znanstvena istraživanja pokazuju da 30 minuta hodanja smanjuje rizik od preuranjene smrti za 50% što zapravo znači-produljuje nam život. Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u Europi i svijetu. U Europskoj uniji godišnje umre 1,8 miliijuna ljudi a u cijeloj Europi 3,9 milijuna od posljedica kardiovaskularnih bolesti) možete izbaciti.
> Sestre Anabela i Lara Bel na međunarodnom badmintonskom turniru u Italiji
Tjelesna aktivnost ima dobrobit i na mentalno zdravlje, posebice aerobne aktivnosti koje povećavaju protok krvi kroz mozak, te djeluju pozitivno na centre u mozgu zadužene za regulaciju motivacije i emocija. Također, nakon tjelovježbe dolazi do otpuštanja hormona u tijelu koje nazivamo endorfini, a koji doprinose osjećaju sreće i zadovoljstva nakon odrađenog treninga, a ujedno oslobađanje endorfina koji predstavljaju endogene opijate smanjuju osjet boli kod mnogih kroničnih bolesti. Pozitivan je utjecaj i na psihičko zdravlje- smanjuje simptome depresije i tjeskobe, bolji san, jači libido, veća izdržljivost i psihička otpornost, snižavanje stresa, bolje raspoloženje, više energije, bolja koncentracija, porast samopouzdanja.
U zaključku tjelesna aktivnost vrlo je važna i neizostavna zdrava životna navika koja nam je uz pravilnu prehranu, najbolji saveznik u postizanju i održavanju adekvatne tjelesne težine i zdravlja općenito. U doba velikog napretka medicine, dostupnosti lijekova i najnovijih terapijskih protokola, često previđamo osnovne potrebe tijela. Tjelesna aktivnost je svakako jedna od njih i svakim novim istraživanjem spoznajemo nove mehanizme kojima tjelovježba održava tijelo i um mladim i funcionalnim. Uz pravilno doziranje i malo discipline, svatko može pronaći oblik aktivnosti koji će mu pružiti užitak, a istovremeno stvoriti temelje za dug i zdrav život.
Tekst: članica KNHMeđimurje, dr. Ivana Jambrović Horvat
 s početkom u 16 sati.){kind=link}