Svjež i elegantan, s finim mirisom jabuka, izraženom reskom kiselinom te s umjerenom dozom ugljikova dioksida. Takav je okus u ustima ostavilo na nas kušanje prvoga hrvatskog craft-cidera, nazvanoga Buzdovan, koji je proteklih dana krenuo na tržište diljem Hrvatske. Nastao je u Svetom Martinu na Muri, točnije, u Lapšini, u domu Denisa Perčića, dvadesetdevetogodišnjega grafičkog dizajnera i fotografa, u suradnji s enologom Tomislavom Veseljakom, rodom iz Virovitice.
– Prošlu smo godinu otišli u posjet jednoj vinariji u Sloveniji i tamo smo došli na ideju o proizvodnji cidera. U krugu prijatelja Tomislav nam je ispričao o tome kako ljudi u Americi i Novom Zelandu miksaju cider, pošto je on tamo nakon studija proveo pet godina. U tom trenu rodila se ideja. Već godinama razmišljam što napraviti od naših jabuka, a da to bude što korisnije. Tjedan dana nakon toga nazvao sam Tomislava i rekao da počinjemo raditi cider. Taj vikend on je došao u Lapšinu, pobrali smo jabuke, isprešali ih i tako se sve zarolalo. – ispričao nam je na početku razgovora Denis Perčić, strastveni zaljubljenik u vino i pivo.
Voćno vino okrenuto pivskom svijetu
Cider se u Hrvatskoj po Zakonu o vinu klasificira kao voćno vino. To je alkoholno piće kod kojeg se osjeća fermentacija i okus jabuke. Njegovi se stilovi razlikuju od zemlje do zemlje. U nekim je zemljama on pjenušaviji, a u drugima se mjehurići skoro pa ni ne osjete.
– Cider je vino od jabuke. Postupak dobivanja cidera isti je kao i postupak kod dobivanja vina. Primjerice, kada ekipi dam uzorak cidera na kušanje, svi kažu: ‘Hej, pa to je vino!’ Ljudi su danas naviknuti na naše komercijalne cidere, koji ustvari i nisu cideri. Industrijski cideri imaju okus preslatkog soka. Pravi cider je vino od jabuke, a ne sok. – objasnio je Perčić, a enolog Tomislav Veseljak dodao: – Zapravo je to voćno vino, mada, kada se malo pogleda kako stvari funkcioniraju izvan Hrvatske, može se zaključiti da je cider više okrenuti pivskom svijetu. Razlog tomu je taj što imate mogućnost utjecaja na aromatiku, kao i u pivu. Meni cider više pripada pivskom nego vinskom svijetu.
Cider je najpopularniji u sjevernom dijelu Europe. Dosta je raširen u Poljskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj, Španjolskoj, Italiji i Austriji. Ima ga i u Novom svijetu, posebice u Kaliforniji, Novom Zelandu, Zapadnoj obali, Južnoj Americi i Australiji. U tim zemljama godišnja potrošnja cidera raste 20 – 30 posto.
Priliku u ovoj branši vidjeli su i naši sugovornici, koji su s pravim ciderom odlučili upoznati domaće ljubitelje vina i piva.
Žele pokrenuti kulturu ispijanja cidera
U Hrvatskoj, posebice u Međimurju, Zagorju i Slavoniji, ljudi već stotinama godina rade jabučnice, međutim, tek su rijetki oni koji su čuli za cider. U Hrvatskoj je do prije dvije godine bio gotovo nepoznat, kao i craft-pivo. Razlog tomu je i taj što kod nas nitko dosad nitko nije proizvodio cider u većim količinama.
– Naši djedovi i bake oduvijek su doma radili jabučnice, ali ponajprije za svoje potrebe. Mi smo prvi pravi hrvatski cider-proizvođači. Nismo prvi prvi, ali smo prvi krenuli u njegovu sustavnu proizvodnju. Cider se u inozemstvu pije u velikim količinama i zato želimo pokrenuti kulturu ispijanja cidera u Hrvatskoj jer je on zapravo jedno vrlo kvalitetno piće, pogotovo u toplijim danima. – naglasio je Perčić.
Naši, može se reći, pioniri proizvodnje cidera htjeli su iskoristiti sortiment jabuka koji se nalazi u svetomartinskom kraju. Za proizvodnju svojega prvog cidera tako koriste idared, jonagold, granny smith i zlatni delišes. Trenutno ispituju kako se sok tih sorata ponaša prilikom vrenja. Koliko će stilova cidera na kraju formirati, ovisi o rezultatima testiranja. Zasad u planu imaju dva. Prvi će biti laganiji i osježavajući, a drugi, kako kažu, malo delikatniji jer će biti napravljen šampanjskom metodom.
– Još je uvijek naša proizvodnja u eksperimentalnoj fazi. Jedva čekamo da vidimo kako će potrošači reagirati na naš cider. Potražnja za ciderom stvarno je dobra. Denis i ja ostali smo zatečeni interesom, ali nas isto tako zanima kakva će biti potrošnja. – kazao je enolog Veseljak.
Poveznicom jabuke, vina i legende lijepo su zaokružili cijelu priču, pa u uspjeh proizvoda ne sumnjamo. Ponajprije jer su mogućnosti cidera zaista velike. Njegova je materija jako elastična pa time cider dobiva na kompleksnosti. Velika prednost cidera jest i u tome što će se vjerojatno svidjeti i ljubiteljima piva i ljubiteljima vina.
Spojili vino s legendom o Nikoli Malakociju
Njihov je cider ovih dana izašao na tržište pod imenom Buzdovan. Iza tog imena krije se istinita priča koja svoje korijenje ima u 16. stoljeću. Juraj IV., hrvatski velikaš iz obitelji Zrinskih, u Čakovcu je u to vrijeme organizirao viteške turnire. Pobjednik jednoga takvog turnira bio je Nikola Malakoci, kojemu je Juraj IV. Zrinski, zbog velike hrabrosti, poklonio Gradiščak i zemlju sve dokle može baciti buzdovan.
– Nikola Malakoci bacio je buzdovan do Lapšine, nekoliko metara dalje od mjesta na kojemu mi sada sjedimo. Malakoci je ovdje u Lapšini sagradio dvorac. Do danas je promijenio nekoliko vlasnika, ali je zbog nebrige i neodržavanja propao u potpunosti. Zadnji ostaci dvorca odnijeti su prije 50 godina. U čast selu gdje živimo i priči o Nikoli Malakociju nazvali smo ga Buzdovan. – ispričao je Denis Perčić.
Autor: Sanja Heric
