U siječnju u Međimurju potrošeno gotovo 40 posto više plina nego lani

grijanje
Ilustracija

Nakon niza blagih zima naišla je i ona prava, naša kontinentalna, sa snijegom i dubokim minusima. Istina, već smo i zaboravili kako to izgleda pa se sve češće spominje globalno zatopljenje, dolazak novoga ledenog doba i slično.

No, jedno stoji, tako dugi i neprekidni period debelih minusa rijetko tko pamti.

Debeli minusi donijeli puno veću potrošnju

Debeli minusi kod nas su uobičajeno povezani i s debelim računima za grijanje, naročito ako se kao energent troši prirodni plin.

– Istina – rekao nam je direktor Međimurje-plina, Nenad Hranilović – zima je izuzetno hladna i shodno tome bilježimo povećanu potrošnju prirodnog plina. Već je u prosincu potrošnja porasla za 27 %, da bi taj postotak u siječnju ove godine iznosio 37 %, za razliku od lani.

I doista, ako se pogleda potrošnja, koja se odnedavno mjeri u kwh, vidi se da je u prosincu 2015. godine bilo potrošeno 71.097.163 kwh, a protekli prosinac 2016. taj se broj popeo na 90.270.165 kwh. Tijekom dva uzastopna siječnja razlika je još i veća. I u hladnom siječnju prošle godine utrošilo se 86.046.671 kwh, dakle manje nego u ovom prosincu. Rekorder pak je siječanj koji je upravo iza nas, sa 118.009.191 kwh.

Iako za plin kažu da je najkomotniji energent i relativno prihvatljive cijene na hrvatskom tržištu, ipak ljudi iz dana u dan posežu za drugim oblicima goriva, poput drva, lož-ulja, peleta, pa čak i struje.

– Trenutno u Međimurju imamo 28.000 potrošača, s time da njihov broj već određeno vrijeme opada iz mjeseca u mjesec. – dodao je Hranilović. – S jedne strane, konkurenciju imamo u drugim opskrbljivačima, a s druge u alternativnim izvorima grijanja.

Porasla cijena drva

Alternativa u Međimurju najčešće je drvo. Prednost mu je što se ne mora kupiti odjednom, već tijekom cijele godine. No, kako mu se okreće sve više ljudi, suprotno uvaženom pravilu na tržištu, postalo je skuplje. Tako da su ovu godinu oni koji se griju na drva potrošili još i više, ponajprije zbog zime, a zatim i porasta cijene.

Ipak, iako grijanje cijepanicama nije najefikasniji način iskorištavanja drvne biomase, još je uvijek najjeftiniji oblik. Pritom ne računamo češće farbanje zidova, probleme s pepelom, rezanjem, cijepanjem i skladištenjem drva, kao i stalni nadzor nad vatrom.

Pa kako komu bilo drago.

 

Ostavi komentar