Ne kaže se uzalud da je siguran dom najbolji dom, a to se ovih dana najbolje dokazuje. Nakon potresa u Zagrebu i na Banovini svakome tko se upušta u gradnju kuće ili poslovne zgrade prvo je pitanje: koliko je moja kuća ili zgrada sigurna od potresa? To više nije samo akademsko pitanje, već životno, nitko ne zna kad će se dogoditi veći ili manji potres. Zbog toga se moderne gradnje grade tako da budu sigurne od potresa, a to iziskuje poštovanje novih propisa o gradnji, ali i znanja stručnjaka. Krunoslav Šarić iz tvrtke GiP Šarić d.o.o. iz Preloga savjetuje:
– Kad se ide u projekt, gleda se najprije karta potresa koja je temelj na mjerenjima u posljednjih 475 godina. Konkretno, zna se da bi se u tom razdoblju mogao dogoditi i najjači potres koji je moguć na nekom području. Gleda se i tip tla. S obzirom na situaciju, danas se tome polaže više pozornosti i od prošle godine vrijede stroža pravila i certificiranje. U Međimurskoj županiji se projektiraju građevine otporne na potres od 7-8 stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici, ma da do sada nikad nije bio veći od 5 stupnjeva. Sve novoprojektirane zgrade, izgrađene unutar posljednjih 20 godina, trebale bi izdržati potres bez pukotina. Sve zgrade gdje je otežana evakuacija (bolnica, škola i sl.) su zahtjevnije i za njih važe još stroži kriteriji. Prema građevinskim propisima, u posljednjih 10 godina svi nosivi zidovi moraju imati armirani betonski skelet. Kuće koje imaju serklaža u svakom kutu, i na svakom spoju, su mnogo čvršće, to im daje čvrstoću. Kuće koje su u Međimurju građene 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća uglavnom nisu tako građene i tu postoji velika mogućnost puknuća, isto kao i kod starijih zgrada. Samim time postoji i mogućnost da se kuća ili objekt sruši u slučaju jačeg potresa. Zgrade, doduše, možemo ojačati i osnažiti što je financijski zahtjevno, no nikad nije tako čvrsto kako kad se to napravi u početku.
Unazad godinu dana (ili od potresa u Zagrebu), posebno se provjerava otpornost zgrade na potres pa projekti idu na reviziju za sve zgrade površine veće od 800 m2, koje imaju raspon 10 ili više metara. Također se provjeravaju zgrade ako je na konzoli 5 i više metara, ako je visina 20 i više metara te ako zgrada ima ventiliranu fasadu. Na projektantu je odgovornost, ali isto tako i na svim sudionicima u gradnji – investitor, izvođač radova, nadzorni.
Cilj je projektiranja da građevina povoljnom kombinacijom čvrstoće, krutosti, duktilnosti i sposobnosti preuzimanja energije podnese češće slabije potrese bez većih oštećenja te da može izdržati i najjači potres bez velikih oštećenja, ne ugrožavajući, prije svega, ljude. To se postiže dovoljnom sigurnosti konstrukcije protiv loma i ograničenjem relativnih bočnih pomaka susjednih stropova. Ukoliko se projekt izradi prema aktualnoj građevinskoj regulativi, a građevina izvede sukladno projektu i pravilima struke, takva građevina treba izdržati potres magnitude 7-8 stupnjeva po MCS.
Projekt neće proći ako zgrada nema 30 posto obnovljivih izvora energije. Važno je znati da danas sve nove zgrade koje se projektiraju trebaju imati barem 30 posto obnovljivih izvora energije jer bez toga ne prolaze projekti. Uz plin – za koji je investicija najmanja, jer već za 20.000 kuna možete složiti kotlovnicu, treba biti ili kamin na pelete, ili rekuperacija ili fotonaponska elektrana. Time se od 1. siječnja 2020. investicija za grijanje znatno povećala.
Tvrtka GiP Šarić d.o.o. iz Preloga bavi se projektiranjem i nadzorom u građevinarstvu i energetskim certificiranjem zgrada i kuća te geodezijom. Vode je Krunoslav Šarić, ovlašteni inžinjer građevinarstva i Zoran Šarić, dipl. ing. geodezije. Bavi se i prodajom i podrškom GeoMIR*Desktop i ActCAD softwera.Kontakt: e-mail: [email protected]
tel: +385 40 32 12 11
