Međimurska županija šalje priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:

Nakon što je Županijska bolnica Čakovec, prva je u Hrvatskoj, ušla u sustav certificiranja standarda zdravih obroka (Healthy Meal Standard), prema ovom nadstandardu kreće i Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, gdje su danas ugovor potpisali ravnateljica Suzana Belović i Branimir Spajić, direktor tvrtke Red Fork koja će provesti postupak certificiranja. Ugovor precizira uvjete implementacije ovog međunarodnog sustava upravljanja kategorijama prehrane, te ustanovama omogućava da ponude hranu za posebne prehrambene potrebe u sigurnom i pouzdanom okruženju za korisnika. Riječ je o međunarodnoj normi koja je nositelj zaštićenog jamstvenog žiga, obnovljivog svake tri godine.

„Novi koncept sigurno će biti kvalitetan, a nadam se da će obroci biti i ukusni, te da će nam takva prehrana priskrbiti još mnoge godine života u zdravlju“, vedro je otvorila konferenciju za medije ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec Suzana Belović, dodavši da je riječ o dugotrajnom i zahtjevnom procesu implementacije ovog višeg standarda prehrane.

Župan Međimurske županije Matija Posavec je istaknuo da se u daljnji korak krenulo nakon dobrih iskustava u Županijskoj bolnici Čakovec s ovim načinom unaprjeđenja prehrane: „Dobra iskustva imamo na Odjelu ginekologije i porodništva gdje je ranije uveden novi standard prehrane. Zbog toga smo odlučili krenuti dalje i to upravo kod vas, naših umirovljenika. Vi ćete ocijeniti je li novi standard dobar i vrijedi li s njime ići dalje prema vrtićima i školama. To je naš doprinos uvjetima koje uživate u ovom Domu, među kojima prehrana sigurno zauzima najviše mjesto u prioritetima“, rekao je župan, dok je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasila da unaprjeđenje prehrane neće utjecati na cijenu smještaja u Domu: „Jelovnici su vrlo zanimljivo koncipirani, a bazirani su na raznovrsnosti, što je temelj zdrave prehrane“, rekla je gradonačelnica, uz koju je potpisivanju ugovora prisustvovala i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač.

Najvažnije smjernice u procesu certificiranja pojasnio je Branimir Spajić, direktor tvrtke Red Fork, koja će provesti prilagodbu:

„Dom za starije i nemoćne Čakovec prva je ustanova te vrste u Hrvatskoj koja ulazi u ovo certificiranje. Izradit ćemo analizu kompletnog prehrambenog sustava s identifikacijom rizika i prilika za poboljšanje, prilagoditi jelovnike zdravstvenim potrebama korisnika te ih uskladiti s normativima, uz edukaciju djelatnika,“ pojasnio je Branimir Spajić.

Foto: Zlatko Vrzan

Objava U Dom za starije i nemoćne Čakovec uvode se zdravi obroci pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Europe Direct Čakovec i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziraju radionicu Uvođenje eura namijenjenu poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovima i JLPS-ovima.

Pozivamo Vas na radionicu Uvođenje eura namijenjenu poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovima i JLPS-ovima koja će se održati u petak, 1. srpnja  u 11 sati u zgradi Scheier u Čakovcu, Matice hrvatske 2, u organizaciji Europe Direct Čakovec centra i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Objava Uvođenje eura radionica za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Češka, Mađarska i Poljska i švedska po zakonu su obvezne uvesti euro u određenom trenutku. Međutim, te su zemlje odlučile to odgoditi na neodređeno vrijeme.

Devetnaest država članica Europske unije (od njih dvadeset sedam) uvelo je zajedničku valutu euro i pristupilo europodručju. Preostalih pet europskih zemalja, ne želi se odreći svog monetarnog suvereniteta. Danska, na primjer, nije po zakonu obvezna uvesti euro (klauzula o izuzimanju). S druge strane, Švedska i preostale tri nove države članice, Češka, Mađarska i Poljska ne žele se odreći svog monetarnog suvereniteta. Od preostalih osam država članica EU-a izvan europodručja njih tri, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska, iskazale su velik interes za pristupanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) i uvođenje eura u skoroj budućnosti. Te zemlje, a posebno Hrvatsku, obilježava visok stupanj financijske euroizacije. Zbog toga su privatni i javni dug u tim zemljama vrlo osjetljivi na tečajni rizik, a mogućnosti za autonomnu monetarnu i tečajnu politiku u tim su zemljama već prilično ograničene. U tom se smislu za te tri zemlje uvođenje eura čini održivim i opravdanim izborom politike, navodi se se u analizi koja se nalazi na stranici HNB-a koju možete pročitati OVDJE.

Objava Zašto Češka, Mađarska, Poljska i Švedska ne žure s uvođenjem eura, nego ga odgađaju na neodređeno? pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, uvođenje eura 1. siječnja 2023. je ostvarivo, rekao je danas guverner HNB-a Boris Vujčić u svom izlaganju “Put do eura” na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji. Smatra da je pritom ključan dinamičan oporavak gospodarstva i držanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnih okvira od 2021. godine. Ispunjavanje preostalih kriterija konvergencije i provedba reformskih mjera na koje smo se obvezali u zahtjevu za ulazak u tečajni mehanizam ERM II je izgledno, istaknuo je guverner Vujčić, a objavljeno je i na službnoj stranici HNB-a.

Naime, Hrvatska se u zahtjevu za ulazak u ERM II obvezala provesti dodatne reformske mjere (tzv. post-entry commitments), a riječ je o osam mjera iz četiri područja. To su jačanje okvira za borbu protiv pranja novca nakon prenošenja pete direktive o sprječavanju pranja novca (direktiva AML5), daljnje smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima revizijom i usklađivanjem regulative i praksi u skladu sa smjernicama OECD-a te jačanje nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. lipnja 2019.

No kako će kriza u 2020. izazvana pandemijom privremeno otežati ispunjavanje fiskalnih kriterija, u skladu s aktualnim projekcijama u 2021. bismo ponovno trebali zadovoljiti sve kriterije nominalne konvergencije, smatra guverner.

Objava Guverner Boris Vujčić najavio: Uvođenje eura 2023. je ostvarivo pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Problematika nenamjenskog trošenja minimalne zajamčene naknade koja može iznositi maksimalnih 3.276 kn bez obzira na broj članova obitelji nije ništa novo u Međimurskoj županiji.

Aktualizirao ju je nedavno župan Matija Posavec koji je od nadležnog ministarstva zatražio uvođenje vaučera umjesto novca za sve one koji nezakonito troše socijalnu pomoć. Pitali smo naše građane kako oni gledaju na uvođenje vaučera za one koji svoju pomoć troše neadekvatno. Većina se slaže kako se vaučeri moraju uvesti za sve one koji novac od pomoći troše na alkohol ili kocku. Složni su kako u tome ispaštaju djeca koja onda nemaju osnovne stvari, poput hrane ili odjeće. 

Ana Lončarić Tretnjak, Čakovec -Treba uvesti vaučere, ja već 40 godina radim u Centru za obrazovanje. Nemam ništa protiv toga da se pomogne onima kojima je to zaista potrebno, ali ne ako se sredstva troše za nešto drugo, a ne ono što je potrebno.

Filip Blažon, Domašinec -Bilo bi dobro da se uvede za sve one koji svoju socijalnu pomoć odnese na mjesta poput kockarnica ili je troše na alkohol. To bi trebalo sigurno drugačije regulirati i naravno mora za sve vrijediti isto.

Perica Remenar, Domašinec– Ovdje se nameće nekoliko pitanja i problema. Kako i na koji način to provesti, jer ne može se odnositi na jednu zajednicu, nego za sve. Drugo je pitanje kako bi se ti vaučeri koristili, kako bi dolazili do toga novca. Kako će se taj vaučer uopće potrošiti.  

Vlado Vadlja, Pribislavec -Ja ne znam kaj uopće čekamo s tim vaučerima, fala Bogu da bi se trebali uvesti. Bravo za Čačića i Mateka našeg župana koji su pokrenuli priču vaučerizacije, neka se krene konačno koristiti.

Tatjana Miri, Gardinovec -Treba uvesti vaučere. Ima puno poštenih koji koriste socijalnu pomoć, ali mislim da je nažalost više onih koji iskorištavaju sustav. U konačnici ispaštamo svi mi koji radimo, a u našem društvu ima puno onih koji jako teško žive, a njima se ne pomaže. Pomoć nije ravnomjerno raspoređena.

FOTO: Zlatko Vrzan

Objava ANKETA pod vurom: Građani jednoglasno za uvođenje vaučera! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Ukupna zaduženost u devizama iznosi 500 milijardi kuna što je 150% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). To znači da je 67% kredita poduzeća, države i kućanstava vezano uz euro, kao i 75% domaće štednje.

Naglasio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak, 3. prosinca, na predstavljanju ‘Strategije uvođenja eura’ na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike.

Kao najveća prednost uvođenja eura navodi se uklanjanje valutnog rizika.

– Zbog tereta otplate duga osuđeni smo voditi politiku stabilnog tečaja kune. Uvođenjem eura uklanja se rizik deprecijacije kune ( pad vrijednosti valute op.a.). Ekonomska sudbina malih zemalja je da vežu svoju valutu uz neku veću jer što ste manja zemlja imate manje mogućnosti za vođenje neovisne nacionalne politike. To čini i Hrvatska koja svoju valutu veže uz euro ili prije uz njemačku marku – rekao je Vujčić.

(vh)

Objava Guverner HNB-a Boris Vujčić: Uvođenje eura ne znači gubitak ekonomske suverenosti pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak objavila je rezultate istraživanja o javnim politikama njezina tima koji pokazuju veliku podršku uvođenju obvezne informatike u 5. i 6. razred te digitalnoj transformaciji škola.

– Tijekom lipnja istražili smo na 800 ispitanika mišljenje o javnim politikama mog tima, tako da vam ekskluzivno mogu predstaviti rezultate na koje sam doista posebno ponosna! Upravo ovi rezultati mi daju snagu u borbi protiv onih koji ne žele svim učenicima osigurati jednake šanse u 21. stoljeću i koji dižu ustavne tužbe protiv napretka oko kojeg jasno postoji suglasje u društvu – objavila je Divjak na Facebooku.

Rezultati pokazuju da uvođenje obvezne informatike u 5. i 6. razred osnovne škole podržava 87 posto ispitanika, a ne podržava 8,3 posto. Podrška je najizraženija kod ispitanika s visokim obrazovanjem (94,2 posto).

Digitalnu transformaciju škola podržava pak 78,1 posto ispitanika, dok je ne podržava 14,8 posto.

Objava Uvođenje obvezne informatike u 5. i 6. razred škole podržava 87 posto ispitanika pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

U program obveznog cijepljenja od iduće godine u Hrvatskoj se uvodi cjepivo protiv pneumokoka, bakterije koja je čest uzročnik infekcija u djece i protiv koje će se cijepiti u dobi od dva, četiri i 12 mjeseci.

Ključna je to promjena predloženog novog trogodišnjeg programa cijepljenja koju su stručnjaci već isticali kao potrebu i za koju se nadležno povjerenstvo odlučilo kao prioritetniju u usporedbi s cjepivom protiv vodenih kozica i rotavirusa, piše večernji.hr. Naime, riječ je o bakteriji koja u male djece često uzrokuje upale uha, pluća, ali i teška stanja s jednako takvim posljedicama, poput meningitisa i sepse, te svake godine od invazivne pneumokokne bolesti budu i jedan do dva smrtna slučaja.

Dosad je pneumokokno cjepivo kod nas bilo u takozvanom programu 2, odnosno njime su se cijepila djeca s kroničnim bolestima i narušena imuniteta. Po prijedlogu kalendara cijepljenja od 2019. protiv pneumokokne bolesti cijepila bi se i zdrava djeca.

Prema objašnjenju dr. Bernarda Kaića iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, uz Hrvatsku u EU ovo cjepivo nemaju još samo Malta i Estonija.

Objava Od 2019. se uvodi još jedno obvezno cjepivo za djecu pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja uskoro će predstaviti cjelovit model usmjeren na unaprjeđenje informatičkog kurikuluma u hrvatskim školama, najavila je 16. kolovoza pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, ocijenivši kako je nužno s programom informatičkog opismenjavanja što prije iskoračiti u 21. stoljeće.

– Mislim da više ne smijemo gubiti vrijeme i moramo konačno s informatikom iskoračiti u 21. stoljeće – rekla je Kralj, kako piše tportal.hr.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak potvrdila je za Index da će informatika već sljedeće godine, 2018./19., postati obavezan predmet u osnovnim školama, s time da će se, budući da se kurikulum tek gradi, prvo uvesti u pete i šeste razrede, te godinu kasnije u sedme i osme.

Objava Informatika će biti obavezan predmet u osnovnim školama u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Od nove školske godine u osnovnim školama Varaždinske županije koje za to iskažu interes počinje se provoditi Projekt ranog učenja informatike od 1. do 4. razreda.

Cilj je projekta postupno uvođenje učenika u svijet računala i omogućavanje primarne informatičke pismenosti kako bi potpuno zaživio projekt STEM kompetencije, kojeg Varaždinska županija, prva u Hrvatskoj, provodi u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih.

Nastava će se organizirati kao izvannastavna aktivnost u trajanju od 30 sati, a da bi bila što kvalitetnija, napravljen je i poseban dokument za sve nastavnike informatike. Njegov je autor Darko Krznar, dipl.inf., voditelj Centra izvrsnosti za informatiku za osnovne škole koji je sva svoja autorska prava prenio u vlasništvo Varaždinske županije kao osnivača škola pa će dokument pod nazivom „Nastavni planovi za rano učenje informatike za osnovnu školu s naglaskom na STEM kompetencije“ biti ustupljen na korištenje svim zainteresiranim školama.

Prema raspoloživim podacima, u školskoj godini 2017./2018. nastava informatike može biti organizirana za 4731 učenika u 249 razrednih odjela, a za njegovu provedbu je u županijskome proračunu osigurano 560.000 kuna. Ta će se sredstva utrošiti u dodatne satnice učitelja informatike.

Inače, prema analizi koju je proveo Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije, nastavu informatike je u prošloj školskoj godini u županijskim osnovnim školama polazilo tek 55% od ukupno 10538 učenika. Tek nekolicina osnovnih škola kojima je osnivač Varaždinska županija ima organiziranu nastavu informatike od 1. razreda osnovne škole. Riječ je o OŠ Bisag, OŠ Šemovec, OŠ Trnovec i OŠ Tužno. U OŠ Kamenica i OŠ Klenovnik nastava informatike započinje u 2. razredu osnovne škole, u OŠ Lepoglava od 3. razreda. U 8 škola je nastava organizirana od 4. razreda i to u školama OŠ Beletinec, OŠ Ivanec, OŠ Martijanec, OŠ Podrute, OŠ Radovan, OŠ Sveti Đurđ, OŠ Varaždinske Toplice i OŠ Višnjica. U preostalim školama s nastavom informatike kreće se u 5. razredu.

Izvor: Varaždinska županija

Objava Varaždinska županija: Od nove školske godine informatika već od prvog razreda pojavila se prvi puta na mnovine.hr.