Pripremam ih s glatkim brašnom, a za one koji vole da tijesto bude “teže” preporučam staviti pola glatkog, a pola oštrog brašna.

Piše: Aleksandra Sklepić

Fašnik je vrijeme veselja, maski i slatkih zalogaja, a krafne su nezaobilazan dio te tradicije. Kod nas doma fašnik ne može proći bez mirisa svježe pečenih krafni koje ispune kuhinju i odmah stvaraju pravo karnevalsko raspoloženje. Upravo zato sam ih i ovaj put pripremala s posebnom radošću, za dijeljenje s obitelji i prijateljima.

Tradicionalan domaći recept za šuplje mekane, lagane krafne provjeren je i one uvijek ispadnu savršene. Pripremam ih s glatkim brašnom, a za one koji vole da tijesto bude “teže” preporučam staviti pola glatkog, a pola oštrog brašna.

Početak pripreme krafni je zagrijavanje mlijeka da bude mlako. U mlijeko sam razmrvila kvasac i dodala žlicu šećera. Ostavila sam ga na toplom oko 10 minuta dok se nije podigao.
U jednoj većoj posudi pjenjačom sam umutila jaje, žumanjke, šećer, ulje, rum i vanilin šećer, pa sam u tu smjesu dodala brašno, kvasac, prstohvat soli i limunovu koricu. (Slika 1.)

Zamijesila sam tijesto. Ako vam je tijesto previše mekano, može se dodati još brašna, da se mogu rukom mijesiti. Posudu s tijestom sam pokrila i ostavila na toplom da se digne, otprilike sat vremena. Kad se tijesto diglo, prebacila sam ga na pobrašnjenu radnu površinu i kratko ga još mijesila. Zatim sam ga razvaljala na debljinu od oko 1 cm. Okruglom čašom sam izrezivala krugove i stavljala ih sa strane na pobrašnjenu površinu. (Slika 2.) Ostatak tijesta sam ponovno premijesila i oblikovala nove krafne. Na sredini krafni može se napraviti rupica.

Gotove krafne ostavila sam na toplom još 10 minuta da se do kraja dignu. Ako je u prostoriji toplo, dovoljno je deset minuta za zadnje dizanje.

U dublju posudu ulila sam ulje i zagrijala ga, ulje mora biti vruće. Temperatura se provjerava tako da se u ulje gurne drvena kuhača – ako se oko nje stvaraju mjehurići, ulje je spremno za krafne. Vatra se zatim smanji, kako krafne ne bi izgorjele.

Uzela sam krafnu i u ulje prvo stavljala njezinu gornju stranu, onu koja nije bila na brašnu. stavljala po tri, maksimalno četiri krafne. (Slika 3.)

Vilicom se provjerava da li je krafna rumena na donjem dijelu, tada se može okrenuti i peći još par sekundi, da porumeni i druga strana. Gotove krafne stavljam na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Krafne su savršene uz kavu ili čaj, a da bi bile kako treba, obavezno ih pospem šećerom u prahu.

Sastojci:
• 250 ml toplog mlijeka
• 1 svježi ili suhi kvasac
• 4 žlice šećera
• 1 jaje
• 2 žumanjka
• 4 žlice ulja
• 2 žlice ruma ili rakije
• 1 vanilin šećer
• 500 g glatkog brašna
• prstohvat soli
• limunova korica

Dodatno:
• 1 l ulja za prženje krafni

> Muffini od naranče – sitan slatki zalogaj, uz kavu ili čaj

Objava Fašnik je vrijeme za slatke, domaće krafne pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

U subotu 14.9.2024. u organizaciji Likovnog udruženja Čakovec održava se Likovna kolonija “Zrinski – 30” koja je jedna od najstarijih likovnih kolonija ne samo na našem području nego i u Republici Hrvatskoj. Na likovnoj koloniji sudjeluju likovni umjetnici iz Međimurske, Varaždinske županije te slikari iz Zagreba, Zaboka, Maribora, Velenja i Ormoža, sveukupno njih 47.

Iz Zagreba Dubravka Mijatović i Krešimir Frankić, iz Varaždinske županije Koraljka Rajn, Mladen Rajn, Zvonko Bendelja, Slobodan Benjak, Ivan Keretić, Gordana Kokanović Krušelj i Brigita Vitez, iz Zaboka Ana Deak, Vera Turjak, Milan Draganić,  iz Maribora Marinka As i Ivo As, iz Velenja Zlatko Kraljić I Gregor Kraljić iz Ormoža Marija Klemenčić. Iz Međimurske županije sudjeluju Marijan Petković, Milena Petković, Tatjana Kraljić, Zvonko Živčec, Branka Toplek, Vanja Vidović Smolić, Karmela Vitaić, Helena Vresk Milović, Verica Vresk, Nadica Gorupić, Božena Hajdarović, Dragutin Hajdarović, Marta Hajdarović, Neda Horvat, Emilija Horvat, Stjepan Kerovec, Mirjana Klobučarić, Vera Lipović, Dubravka Novak, Stanko Padarić, Mladen Palić, Franciska Pongrac, Kristinka Blažeka, Ljubica Dragović, Mirko Belec, Dino Branilović, Zlatko Hergotić, Vesna Makovec, Franjo Mustač Medarov, Franjo Ružman i Toni Fažon.

Umjesto u šumskoj idili Međimurske hiže umjetnici su bili prisiljeni zbog kiše i hladnog vremena premjestiti se u prostore Starog hrasta. Svoje radove stvaraju ne sa manje oduševljenja i sa osmjehom na licima jer ipak imaju mogućnost stvaranja i likovnog izražavanja. Teme koje prevladavaju su obitelj Zrinski, povijest grada Čakovca, doživljaj grada Čakovca kroz vizure grada, Perivoj Zrinski, te sve te impresije prikazuju na svojim radovima. Rade u tehnikama ulje na platnu, akril na platnu, akvarel, pastel i sl.. Nakon kolonije, dio nastalih likovnih djela daje se Gradu Čakovcu a ostatak slika ostaje u fundusu Likovnog udruženja Čakovec te se te slike po potrebi poklanjaju u humanitarne svrhe.

Galeriju pogledajte ovdje (LIKOVNA KOLONIJA)

Foto: Mario Golenko

Likovna kolonija Zrinski 30

Objava Velik broj umjetnika na likovnoj koloniji pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

U čakovečkoj Zgradi Sheier u četvrtak 22. kolovoza u 19 sati otvorena je izložba slika Emilije i Nede Horvat iz Čakovca. One su izložbu slika naslovile kao “Priče ispričane kistom”. Izložbu će se moći razgledati tjedan dana, točnije do 29. kolovoza.

Teme izložbe slika su iz stvarnog života i apstrakcije, a nastale su tehnikama akrila, akvarela, ulja, suhog pastela, olovke i drugih tehnika koje umjetnice otkrivaju.

Slikarice su članice Likovnog udruženja Čakovec pa su kao takve sudionice mnogih izložbi i likovnih kolonija. Emilija(71) je umirovljena ekonomistica, dok je Neda(70) arhitektica, a slikanje im popunjava njihove slobodne trenutke. Emilja se intenzivnije bavi slikarstvom od 2010. godine kada je otišla u mirovinu, a Neda od 2000. godine.

Glazbeni dio programa upotpunio je Erik Vrbanec na trubi i izmamio veliki pljesak svojim izvedbama.

Neda Horvat

Rođena je 1954. godine u Varaždinu, a diplomirala je 1979. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u klasi profesora Vanište gdje razvija svoje crtačke vještine U Čakovec seli 1981. godine gdje i danas živi i radi u struci. Slikanjem se aktivno bavi od 2000. godine od kada je ujedno i član Likovnog udruženja Čakovec. Uključuje se sa svojim radovima na grupne izložbe udruženja, a često sudjeluje i na likovnim kolonijama

Galeriju pogledajte ovdje (IZLOŽBA)

Foto: Mario Golenko

Izložba slika

Objava Priče ispričane kistom Emilije i Nede Horvat pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Objava Izložba slika pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Imanje obitelji Zeman u Robadju ovih je dana okupano mirisom starinskih majuški, odnosno u svijetu poznatih kao damask ruže.

U ranu zoru svakoga dana na terastim padinama Strmec brega možete susresti naše domaćine Nevenku i Mirka kako beru cvjetove damask ruža. 

– Cvjetove beremo rano ujutro jer se onda u njima nalazi najviše ulja. Kasnije tijekom dana to ulje odlazi dolje u korijen. Mi smo sada u pokusu, objašnjavaju na Mirko i Nevenka, koji su nasad od 600 sadnica zasadili prije dvije godine na svom OPG-u Neya. 

U razgovoru su nam otkrili što se sve može napraviti od damask ruža, kao i kakvi su im planovi za dalje.

Cijeli članak potražite u broju 1496. tjednika Međimurske novine, koji je tremutno u prodaji.  

Objava Od ulja latica pravi se poznati Chanel N°5 pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Ministar gospodarstva Davor Filipović na sjednici Vlade u petak rekao je kako će se mijenjati ograničene cijene za devet proizvoda, piše Večernji list. 

Podsjetio je na početku da je Vlada u rujnu prošle godine donijela odluku da se cijene tih proizvoda ograniče za skoro 30 posto.

– Ovom odlukom predlaže se da se cijena ulja i mljevenog mesa smanji za dvije kune, a šećera i svinjske lopatice da se poveća za dvije kune – istaknuo je ministar Filipović.

Podsjetimo, među devet proizvoda s ograničenom cijenom su ulje, glatko i oštro brašno, šećer, svinjsko meso (svinjski vrat s kosti i svinjska lopatica bez kosti), pileće i miješano mljeveno meso i mlijeko. Cijena suncokretovog ulja, koja je trenutačno bila ograničena do 15,99 kuna, tj 2,12 eura, sada ne smije prelaziti 1,86 eura.

Najviša maloprodajna cijena bijelog kristalnog šećera po kilogramu do sada nije smjela prelaziti cijenu od 7,99 kuna, tj 1,06 eura, a novom odlukom se utvrđuje da ne smije prelaziti 1,33 eura. Marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu, umanjena za sve rabate i izvanfakturne popuste, u ovom segmentu se povećava s 1 na najviše pet posto.

Najviša maloprodajna cijena za svinjsku lopaticu bez kostiju do sada nije smjela prelaziti cijenu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, a sada se povećava na 3,58 eura. A najviša maloprodajna cijena za svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram, koja do sada nije smjela prelaziti cijenu od 32,99 kuna (4,38 eura), sada se smanjuje na 4,11 eura. Ograničenje će trajati do 31. ožujka.

Objava Nove cijene: Evo koliko će koštati mljeveno meso, ulje, šećer… pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade najavio je da se ograničavaju cijene pojedinih osnovnih prehrambenih namirnica.

Tako bi sada ulje s 19,99 trebalo pasti na 15,99, brašno s 8,99 na 5,99 za glatko i 6,29 kuna za oštro brašno.

Pogledajte tablicu s detaljnim prikazom cijena:

Izvor: Večernji.hr

Objava Ograničavaju se cijene ulja, mlijeka, brašna, šećera! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 27. srpnja, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv državljanina Sjeverne Makedonije i Republike Hrvatske (1964.) i hrvatskog državljanina (1994.) zbog počinjenih kaznenih djela krivotvorenja znakova za obilježavanje robe, mjera i utega iz čl. 277. st. 1. Kaznenog zakona i prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 1. KZ-a.

Okrivljenike se tereti da su 7. prosinca 2021. na prostoru tržnice u Čakovcu, prodavali bučino ulje u bocama na kojima se nalazila naljepnica s lažnim sadržajem da se radi o bučinom ulju od sto posto koje proizvodi uljara iz Republike Slovenije za njihov obrt, iako to nije bilo istina jer se radilo o bučinom ulju nepoznatog porijekla i bez vjerodostojne dokumentacije o porijeklu, pretočenom u neoriginalne boce. 

Okrivljenom 28-godišnjaku se stavlja na teret da je 4. srpnja 2022. u Čakovcu, zaprijetio osvetom poljoprivrednom inspektoru koji je proveo inspekcijski nadzor bučinog ulja, stoji u priopćenju DORH-a. 

Objava Na čakovečkom placu prodavali falš bučino ulje, a prodavali ga kao domaće iz Slovenije pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Divlji lan ili lanolik, kaže, poznat je još i po imenima bolji lan, sibirski lan, a na engleskom: gold of pleasure ili “zlato užitka”. Sinonimi za lanolik su još i njemački sezam i sibirska uljarica.

Slavica Šegović iz Ivanovca poznata je čuvarica starog sjemenja, posebice raznih sorata graha. Uvijek je lijepo doći kod nje na imanje jer se svašta novoga može vidjeti, čuti i naučiti. Ne tako davno, upoznali smo se s poljem lana i to onog običnog o čijim plavetnim su cvjetovima opjevane mnoge pjesme. Sada pak nas je iznenadila poljem lana, ali umjesto plavih cvjetova, naišli smo na žute.

– Da, ovaj lan ima žute cvjetove jer je riječ o tzv. divljem lanu, objašnjava Slavica Šegović.

Divlji lan ili lanolik, kaže, poznat je još i po imenima bolji lan, sibirski lan, a na engleskom: gold of pleasure ili “zlato užitka”. Sinonimi za lanolik su još i njemački sezam i sibirska uljarica.

U posljednje vrijeme, kao uostalom i za ostalim tzv. zdravim biljem odnosno biljem koje blagotvorno djeluje na ljudski organizam, vlada sve veći interes.

Cijeli tekst o divljem lanu donosimo u aktualnom broju Međimurskih novina koji je je u prodaji od petka, 17. lipnja.

Objava Slavica Šegović iz Ivanovca uzgaja divlji lan pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Strah od nestašice i sve više cijene suncokretova ulja, kakve potresaju Njemačku, Austriju, Španjolsku i neke druge zemlje EU, hrvatske građane posljednjih mjeseci sve više vraćaju navikama naših starih – svinjskoj masti.

U nekim trgovačkim lancima potražnja je od početka rata u Ukrajini porasla u prosjeku 10-20 posto, u nekim trgovinama i više od 50%. Dapače, s rastom cijena svinjetine cijene masti skočile su i više nego suncokretovu ulju – čak 80 do 100 posto, što znači da je s donedavnih10 do 12 kuna poskupjela i na 20-ak kuna za kilogram. No gleda li se isplativost, kilogram svinjske masti može zamijeniti čak četiri litre suncokretova ulja, bolje podnosi visoke temperature tijekom prženja, pirjanja i pečenja i može se i više puta koristiti, piše Večernji list.

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača svinja, kaže kako je svinjska mast dugo bila zanemarena, ne toliko zbog cijene koliko zbog jakog marketinga ulja te objektivnog nedostatka masti na tržištu.

Karmen Matković Melki, nutricionistica Definicije hrane, kaže da bi ona uvijek prvo preporučila maslinovo ulje, a ako mora birati između suncokretova ulja i svinjske masti, mast sigurno ima prednost.

Objava Sve više građana vraća se svinjskoj masti pojavila se prvi puta na mnovine.hr.