Krboč koji izrađuje Drago Bogdan iz Vugrišinca živući je podsjetnik na stari međimurski običaj vezan uz blagdan Nevine dječice, 28. prosinca, koji je u narodu poznat kao Herodešovo. Taj se dan naziva i Šibarjevo ili Mladinci, a svi ti nazivi proizlaze iz običaja koji se stoljećima prenosio s koljena na koljeno.

Na Herodešovo se, prema narodnom vjerovanju, djeci simbolično prenosilo zdravlje, snaga i spretnost. Upravo zato uz blagdan dolazi običaj laganog udaranja djece svježom šibom, najčešće vrbovim prutom, odnosno krbočem. Taj čin nije imao nikakvu kaznenu ulogu, već se smatrao blagoslovom i dobrim znakom za godinu koja slijedi.

Krboč kakav izrađuje Drago Bogdan

Drago Bogdan jedan je od rijetkih koji i danas izrađuje krboč na tradicionalan način. Radi ga od vrbovih grana, šiba koje se u međimurskom govoru nazivaju gožve. Kako ističe, važno je da je šiba svježa, jer upravo svježina simbolizira životnu snagu i zdravlje koje se tim običajem želi prenijeti na dijete.

U mnogim mjestima Gornjeg Međimurja krboč je bio nezaobilazan rekvizit na Herodešovo. Djecu su bajali roditelji, bake i djedovi, često već u ranim jutarnjim satima, ponekad čak i u krevetu, kako običaj ne bi bio preskočen. Vjerovalo se da će dijete koje je „pobajano“ biti zdravo, okretno i otporno tijekom cijele godine.

Bajanke koje je izgovario Dominik Padarić

Uz krboč su se izgovarale i posebne bajanke, a neke od njih prisjetio se Dominik Padarić iz Žabnika. Jedna od najčešćih bila je: „Zdrav bodi, frižek bodi, dober bodi, k meši hodi!“. U okolici Nedelišća govorilo se: „Vun scat, vun srat, firžek bodi, zdrav bodi!“, dok je u štrigovskom kraju bila poznata bajanka: „Friški bote, zdravi bote, srečni bote, dugo živite, sako nedelo k meši hote“.

Riječi su se razlikovale od mjesta do mjesta, ali je poruka uvijek bila ista – želja za zdravljem, dugim životom i dobrim putem. Bajanke su imale jednaku važnost kao i sam krboč.

Zašto Herodešovo zovu i Šibarjevo ili Mladinci

Naziv Šibarjevo jasno upućuje na čin šibanja, odnosno bajanja šibom, dok naziv Mladinci naglašava da su u središtu običaja bila djeca. Osim djece, krboč je imao i društvenu ulogu među mladima – mladići su znali simbolično šibariti djevojke koje su im se sviđale, što je često bio i nenametljiv način udvaranja.

Danas se Herodešovo rijetko obilježava na izvoran način, no zahvaljujući ljudima poput Drage Bogdana, koji i dalje izrađuje krboč, te svjedočanstvima Dominika Padarića, ovaj vrijedan dio nematerijalne baštine Gornjeg Međimurja nije zaboravljen.

Objava Drago Bogdan iz Vugrišinca izrađuje simbol Herodešova pojavila se prvi puta na mnovine.hr.