Na 5. sjednici Gradskog vijeća u srijedu vijećnici su raspravljali o izvješćima o radu, financijskim obvezama, komunalnim ulaganjima te novim odlukama koje uređuju prava i obveze građana.

Kredit od tri milijuna eura za investicije ČAKOM-a

Kako je uoči sjednice istaknula gradonačelnica Ljerka Cividini, prvih šest točaka odnosilo se na poslovanje Gradskog komunalnog poduzeća ČAKOM.

Predložena je suglasnost na plan investicija te kreditno zaduženje od tri milijuna eura za izgradnju nove sortirnice, prostora za obradu glomaznog otpada, centra za ponovnu uporabu i uklanjanje postojeće sortirnice. Cilj je povećati udio i kvalitetu razdvojenog otpada do početka rada Piškornica.

Godišnja obveza Grada iznosit će 178 tisuća eura, odnosno 52,31 posto ukupnog iznosa.

Zatvaranje odlagališta u Totovcu

Prihvaćena je i odluka o preuzimanju obveze financiranja zatvaranja odlagališta u Totovcu. Procijenjeni trošak iznosi nešto manje od četiri i pol milijuna eura.

Grad kao najveći suvlasnik preuzima obvezu prijave na EU fondove, gdje je moguće ostvariti do 85 posto sufinanciranja, dok bi se ostatak osigurao putem Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i gradskog proračuna.

Dodatnih 700 tisuća eura za opremu

Vijećnici su prihvatili i dodatno kreditno zaduženje od 700 tisuća eura za nabavu komunalnog vozila, spremnika za plastiku i papir, opreme za kompostanu, aparata za povratnu ambalažu te više vozila i strojeva.

Povećana je ekonomska cijena boravka djece u vrtićima. Cijena desetosatnog programa u vrtiću raste s 330 na 363 eura, a u jaslicama s 385 na 423,50 eura.

Roditelji i dalje plaćaju 92 eura za vrtić i 119 eura za jaslice, dok Grad povećava udio sufinanciranja na 75 posto za vrtiće i 72 posto za jaslice.

Nova porezna odluka i socijalne mjere

Usvojena je nova Odluka o porezima kojom se uvodi porez na nekretnine, dok stope ostaju nepromijenjene.

Donesena je i nova Odluka o socijalnoj skrbi kojom se uvodi sufinanciranje troškova zbrinjavanja otpada za umirovljenike s niskim primanjima te proširuju kategorije korisnika uskrsnica i božićnica.

Reorganizacija gradske uprave

Vijećnici su prihvatili i odluku o ustrojstvu gradske uprave radi povećanja učinkovitosti, kao i izmjene odluka o koeficijentima plaća službenika te pravima gradonačelnika i zamjenika.

Na kraju sjednice imenovano je Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Sve točke usvojene su jednoglasno ili većinom glasova.

Foto: Grad Čakovec

> Pogledajte gdje danas neće biti struje!

Objava Grad Čakovec ide u milijunsko zaduženje, uvodi porez na nekretnine i diže cijenu vrtića pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Udruga ruralnog turizma Hrvatske pokrenula je Virtualnu učionicu za pružatelje usluga u ruralnom turizmu i one koji će to tek postati.

U okviru Virtualne učionice, u četvrtak 29.1.2026. godine od 16 do 18 sati održat će se prvi webinar na temu Seoski agroturizam: Zakonodavni i porezni okvir i izazovi.

Na webinaru možete:

·       unaprijediti svoje znanje o propisima koji reguliraju seoski agroturizam

·       saznati više o poreznom i administrativnom okviru

·       podijeliti svoja iskustva i izazove

·       informirati se o prijedlozima URTH

Webinar vode Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica udruge i Miljenka Cutvarić, porezna savjetnica, a isti će se održati putem Zoom platforme.

Prijave se primaju do 27.1.2026. (utorak) putem poveznice https://forms.gle/VUcX9Y2pJbvZBjgy8.

Virtualna učionica provodi se u okviru projekta „Razvoj karijera i podizanje osposobljenosti u ruralnom turizmu RH“ koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, članova URTH i partnera.

> Skijanje, lavine i dronovi: HGSS Stanica Čakovec trenira bez stajanja!

Objava Bavite se agroturizmom? Udruga ruralnog turizma pokreće edukativni webinar, prijavite se! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Premijer Andrej Plenković najavio je da će prosječna mirovina u Hrvatskoj do kraja ove godine premašiti 700 eura, a cilj Vlade je da do 2028. dosegne 800 eura, piše 24.sata.

Premijer se osvrnuo i na raspravu o oporezivanju mirovina, istaknuvši da će vlada razmotriti fiskalne posljedice eventualnih izmjena Zakona o dohotku.

Ministar financija Marko Primorac potvrdio je da vlada nastavlja politiku poreznog rasterećenja, uključujući smanjenje posebnog poreza na motorna vozila.

Ministar turizma Tonči Glavina procijenio je da bi prihodi u turizmu u ovoj godini mogli premašiti 15,5 milijardi eura.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost ravnomjernog regionalnog ulaganja u kulturu, osiguravanja dostupnosti kulturnih sadržaja i poticanja građana na sudjelovanje u kulturnom životu, uključujući i manje sredine.

> DAVORKA NOVAK iz Gornjeg Hrašćana otkriva recept za starinsku kukuruznu zlevanku staru više od 100 godina

Objava Prosječna mirovina do kraja godine iznad 700 eura, cilj 800 eura do 2028. pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Umirovljenici od rujna dobivaju veće mirovine, ali povišice nisu zadovoljavajuće za najniže primatelje. Ministarstvo najavljuje daljnja poboljšanja.

Od rujna kreće isplata usklađenih mirovina koje će u prosjeku rasti oko 6,5 posto. To znači da će umirovljenici s 300 eura dobiti dodatnih 20 eura, dok oni s najvišim mirovinama, poput saborskih, mogu računati na više od 100 eura.

Iako Ministarstvo rada tvrdi da su svjesni niskih primanja i rade na poboljšanjima, mnogi umirovljenici nisu zadovoljni.

– Najviše boli što oni s najnižom mirovinom i 40 godina staža upadaju u porezni razred, pa povišica praktički nestaje, kaže Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika.

Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak navodi da je za usklađivanje potrebno osigurati oko 47 milijuna eura, dok će ukupni trošak mirovina do kraja godine doseći 9 milijardi eura, piše Poslovni dnevnik.

> Mirovine idu gore: Evo koliko eura stiže na vaš račun!

Objava Umirovljenici u rujnu dobivaju veće mirovine, ali nezadovoljstvo raste pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Njemačka je 2024. iz proračuna u mirovinski sustav ubrizgala rekordnih 117,9 milijardi eura. Šef Knorr-Bremsea upozorava da model više nije održiv.

Njemačka je u 2024. godini iz državnog proračuna morala izdvojiti rekordnih 117,9 milijardi eura kako bi pokrila isplatu mirovina, što jasno ukazuje na neodrživost trenutnog modela, piše Poslovni dnevnik.

Marc Llistosella, izvršni direktor Knorr-Bremsea, u intervjuu za Handelsblatt upozorava na nadolazeći kolaps zakonskog mirovinskog sustava. Kritizira političare zbog izbjegavanja ozbiljne rasprave:

– Tko će napokon otvoreno reći da ovako više ne ide?

U zemlji s gotovo 84 milijuna stanovnika, 21 milijun već prima mirovinu. Uskoro ih slijedi još sedam milijuna novih umirovljenika, trenutno zaposlenih s visokim primanjima koji sada nose sustav. Njihovim odlaskom u mirovinu naglo će se smanjiti broj uplatitelja, a rashodi će dodatno rasti.

Model međugeneracijske solidarnosti, u kojem aktivni radnici financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika, više ne funkcionira. Llistosella upozorava da s rastućim udjelom starijeg stanovništva opada i porezni potencijal, što će onemogućiti daljnje financiranje mirovina iz proračuna.

Također upozorava na nerealna očekivanja u drugim sektorima: industriju čelika i automobila nije moguće dugoročno spašavati zbog najviših troškova energije i rada u svijetu, a prodaja strateških tvrtki stranim investitorima ponekad je jedini izlaz, kao što je bio slučaj s preuzimanjem Volva od strane kineskog Geelyja.

Energetska tranzicija, dodaje, donijet će skupe poremećaje za sve, dok Njemačka istovremeno gubi ekonomsku bazu. Ako želi ostati konkurentna, mora se okrenuti visokim tehnologijama i tržišnim nišama, što se, prema njemu, zasad ne događa.

> Pobuna umirovljenika: Nezadovoljni su novim zakonom o mirovini, pokreću ustavnu tužbu

Objava Njemačka mirovinska bomba: Sustav puca, politika šuti pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Porezno opterećenje za radnike u Hrvatskoj 2023. godine pokazuje da prosječni samac s bruto primanjima od 41.004 eura plaća 7.075 eura na porez, što čini 17,3 posto bruto plaće. U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska se smjestila među zemlje s umjerenim poreznim opterećenjem, no razlike u poreznim stopama u EU-u značajno variraju.

Za radnike u Hrvatskoj, porezno opterećenje za prosječnu bruto godišnju plaću je na srednjoj razini u odnosu na ostatak EU-a. Iako je 17,3 posto bruto primanja namijenjeno porezima na dohodak, ovo je povoljnije u usporedbi s nekim zemljama koje imaju znatno viša porezna opterećenja, poput Danske i Belgije.

Usporedba s drugim EU zemljama

Dok je u Danskoj porez na dohodak za samca na godišnju bruto plaću od 65.506 eura iznosio 23.757 eura (36 posto), Hrvatska nudi nešto niže porezne stope, što može biti privlačno radnicima koji razmatraju premještaj unutar EU-a. U zemljama poput Cipra porezi su znatno niži, čime se stvara jasna razlika među članicama EU-a.

Porez za obitelji i parove u Hrvatskoj

Porezne olakšice za obitelji u Hrvatskoj mogu biti povoljnije u odnosu na zemlje s vrlo visokim poreznim opterećenjima. Iako Hrvatska nudi određene olakšice, porezne politike drugih zemalja EU-a, koje osiguravaju veće olakšice za obitelji s djecom, mogu pružiti bolje uvjete za roditelje u tim zemljama.

<<2011. su mu zaplijenili 100 tisuća eura, a sada mu država mora vratiti sav novac

Objava Porez u Hrvatskoj: Koliko radnici plaćaju i gdje se smještamo u EU? pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da bi carine na robu koja se iz Europske unije uvozi u SAD mogle biti uvedene “prilično brzo”, kao odgovor na trgovinsku neravnotežu između Sjedinjenih Američkih Država i EU.

Trump je istaknuo da su, prema njegovim riječima, zemlje Europske unije “iskoristile SAD” kroz trgovinske politike koje nisu u korist američkih interesa, prenosi BBC.

– Stvarno su iskoristili SAD, rekao je Trump u svom govoru, dodajući da će uvođenje dodatnih carina biti razmotreno i za Meksiko i Kanadu. Očekuje se da će danas razgovarati s čelnicima tih zemalja kako bi razgovarali o carinama koje bi trebale stupiti na snagu u utorak u ponoć.

Najavljene uzvratne carine

Ovaj potez dolazi nakon što je Trump u subotu najavio uvođenje uvoznih poreza od 25% na kanadsku i meksičku robu, dok bi kanadska energija bila oporezovana nižom stopom od 10%. Kao odgovor na to, Kanada i Meksiko već su najavili uvođenje uzvratnih carina od 25% na američku robu.

Trump je tijekom govora ponovio svoje nezadovoljstvo s trenutnim trgovinskim odnosima, ističući da SAD “ne uzima njihove automobile, ne uzima njihove poljoprivredne proizvode” te da je situacija nerazmjerna jer “mi uzimamo sve, milijune automobila, ogromne količine hrane i poljoprivrednih proizvoda”.

“Pljačka SAD-a”

Predsjednik je dodatno komentirao trgovinske odnose globalno, rekavši da su gotovo sve zemlje “pljačkale SAD”, te da zemlja ima deficite u trgovini s gotovo svim državama, osim s nekoliko njih. “To nije bilo pravedno”, zaključio je Trump.

Zagreb dočekuje Kauboje: Spektakl za srebrne rukometaše!

Objava Trump najavio carine u EU: Pljačkali su nas! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Objava Večer ekonomije pojavila se prvi puta na mnovine.hr.