Predsjednik Domovinskog pokreta i potpredsjednik Sabora Ivan Penava među najplaćenijim je političarima u Hrvatskoj, a njegova mjesečna primanja, uz dodatke i porezne olakšice, premašuju i ona premijera Andreja Plenkovića te zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Prema dostupnim podacima, Ivan Penava mjesečno prima ukupno 6015 eura neto, čime se svrstava među najplaćenije političare u zemlji. Veću plaću od njega ima jedino predsjednik Zoran Milanović, piše 24sata.

Iako mu je osnovna plaća niža od plaće premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, ukupni iznos koji mu sjeda na račun veći je zbog dodataka i poreznih pogodnosti.

Dodaci i olakšice podižu primanja

Osnovna neto plaća iznosi mu 5683 eura, no dodatni prihodi značajno povećavaju konačni iznos. Kao saborski zastupnik prima paušal od 199 eura te naknadu za odvojeni život od 133 eura.

Uz to, država mu pokriva dio troškova stanovanja u Zagrebu, uključujući 650 eura za najam i 75 eura za režije.

Ključnu ulogu ima porezni tretman jer porez plaća u Vukovaru, gdje su stope niže nego u Zagrebu, a dodatno se primjenjuje i olakšica kojom se porezna obveza smanjuje za 50 posto. Na to se nadovezuju i olakšice po osnovi uzdržavane djece.

Funkcija i obveze

Kao potpredsjednik Sabora, Ivan Penava povremeno vodi saborske sjednice, a uz to obnaša i političke dužnosti unutar stranke te vodi Povjerenstvo za utvrđivanje sudbine žrtava zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Za tu funkciju ne prima posebnu naknadu.

Ukupna primanja Ivana Penave nadmašuju i plaće čelnika velikih gradova. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević prima oko 4558 eura, dok je plaća splitskog gradonačelnika Tomislava Šute oko 4291 eura.

> Svečana straža Zrinske garde uz Kristov grob

Objava Pogodite koliku plaću ima Ivan Penava iz DP-a pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. veljače s ciljem podsjećanja na važnost pravednijeg društva u kojem svi imaju jednake prilike. Ovaj dan usmjeren je na smanjenje socijalnih razlika, borbu protiv siromaštva i osiguravanje osnovnih prava bez obzira na podrijetlo, spol, dob ili društveni status.

Što znači socijalna pravda u svakodnevnom životu

Socijalna pravda ne odnosi se samo na zakone i politike, već i na svakodnevne prilike koje ljudi imaju. Pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju i dostojanstvenim radnim uvjetima temeljni su elementi društva koje teži pravednosti.

Zašto su nejednakosti i dalje veliki problem

Unatoč gospodarskom napretku, razlike među ljudima i dalje su izražene. Mnogi se suočavaju s niskim primanjima, nesigurnim radnim uvjetima ili isključenošću iz društva. Svjetski dan socijalne pravde podsjeća da razvoj nema smisla ako nije pravedno raspoređen.

Uloga države i institucija

Državne institucije, obrazovni sustavi i poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju pravednijeg društva. Pravedni zakoni, socijalne politike i zaštita radničkih prava nužni su kako bi se smanjile razlike i osiguralo dostojanstvo svakog pojedinca.

Socijalna pravda kao temelj stabilnog društva

Društva koja ulažu u socijalnu pravdu dugoročno su stabilnija i otpornija na krize. Kada ljudi osjećaju da imaju jednake šanse, raste povjerenje, solidarnost i osjećaj pripadnosti zajednici.

Zanimljivosti

• Socijalna pravda izravno je povezana s razinom povjerenja građana u institucije.
• Zemlje s manjim socijalnim razlikama bilježe višu razinu zadovoljstva životom.
• Pravedniji sustavi zapošljavanja smanjuju iseljavanje i jačaju lokalne zajednice.

Objava Niste znali koliko socijalna pravda utječe na svakodnevni život pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije raspisalo je u travnju 2025. natječaj za savjetnika ministra Damira Habijana za digitalnu transformaciju. Na natječaj se javilo šest kandidata, a na razgovor u svibnju pozvana su dvojica.

Na kraju je za tu poziciju imenovan 34-godišnji Hinko Pavlec, poznanik ministra iz Varaždina. Prema odluci od 20. svibnja 2025., Pavlec je osvojio 10 bodova i zauzeo prvo mjesto na rang listi, prenosi Telegram od 24sata.

Radno iskustvo i obrazovanje

Prije dolaska u Ministarstvo, Pavlec je radio u maloprodaji, prodaji sportskih proizvoda i suplemenata, te električnih bicikala. Bio je i asistent voditelja kategorije svježih proizvoda u trgovačkom lancu. Završio je preddiplomski studij poslovne ekonomije u Zagrebu, a magisterij poslovne administracije stekao u Kingstonu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U ožujku 2024. otvorio je obrt za poslovno savjetovanje OLMIO CONSULTING, a u prosincu iste godine dobio je 2.000 eura potpore Grada Varaždina za poticanje konkurentnosti poduzetništva. Pavlec i ministar Habijan redovito sudjeluju zajedno na sportskim utrkama i treninzima, a dan nakon razgovora za posao nastupili su na utrci u Rijeci, samo tri dana prije službene odluke o imenovanju.

Plaća i uvjeti zaposlenja

Pavlec je zaposlen na određeno vrijeme u Kabinetu ministra i na njega se ne primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora. Prema izračunima, plaća s koeficijentom 2,70 iznosi između 1.500 i 1.800 eura neto mjesečno, ovisno o prebivalištu.

Ovo nije prvi put da je ministar Habijan u fokusu medija zbog veza s osobama iz privatnog ili sportskog okruženja. U srpnju 2025. proširila se fotografija ministra s Filipom Dropulićem, bodybuilderom i trenerom, koji je 2016. pravomoćno kažnjen zbog prekršaja protiv javnog reda i mira. Dropulić je tada rehabilitiran i smatra se neosuđivanom osobom.

Nakon medijskih objava, Hrvatski fitness i bodybuilding savez potvrdio je da nije bio upoznat s presudom te ga je isključio iz Saveza. Dropulić je kasnije demantirao da je osobni trener ministra Habijana, a ministar je također potvrdio da u vrijeme fotografija nije bio upoznat s njegovom presudom.

Objava Habijan imenovao trenera s fitnessa savjetnikom bez iskustva u digitalizaciji pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

U 2025. godini prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.538 eura, što je 14% više nego godinu ranije. Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarna primanja, iznosila je 1.430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka.

Posljednji kvartal 2025. donio je rast prosječne plaće na 1.578 eura, dok je medijalna plaća porasla na 1.483 eura, potvrđujući nastavak uzlaznog trenda.

Najviše i najniže plaće u Hrvatskoj

Na vrhu ljestvice najplaćenijih zanimanja su anesteziolozi (3.657 eura), piloti (3.246 eura), IT arhitekti (2.823 eura) i liječnici (2.729 eura). IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća, s prosječnim primanjima od 1.789 eura, oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.

S druge strane, najniže plaće i dalje primaju radnici u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači (864 eura), frizeri (962 eura), čistači (963 eura) i krojači (984 eura) primaju značajno manje od prosjeka, dok je prosječna plaća spremačica također oko 984 eura.

Veći dio građana između 1.000 i 1.500 eura

Najveći dio zaposlenih, njih 38%, prima plaću između 1.000 i 1.500 eura mjesečno. Primanja iznad 2.000 eura ostvaruje 15% zaposlenih, dok je 12% radnika i dalje ispod 1.000 eura, što pokazuje postupni pomak prema višim primanjima.

Najveći rast zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi (+20%) te u državnim tvrtkama (+18%). Ipak, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, s prosjekom od 1.686 eura.

Regionalne razlike i najveći gradovi

Zaposlenici u Zagrebu najplaćeniji su u zemlji s prosječnom plaćom od 1.662 eura. Najniže plaće i dalje su na istoku Hrvatske: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, gdje plaće ne prelaze 1.300 eura dok je Međimurska županija na četvrtom mjestu, a prosječna plaća iznosi 1460 eura.

Plaće rastu s iskustvom i obrazovanjem. Zaposlenici sa postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju 2.381 euro, dok oni s visokom stručnom spremom imaju plaće oko 1.724 eura. Muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena, dok mlađi zaposlenici do 24 godine primaju 21% manje od prosjeka.

Objava Prosječna plaća u Međimurju iznosi 1460 eura pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova objavio je javni natječaj za prijam u službu na radno mjesto komunalnog radnika, grobara. Riječ je o zapošljavanju na neodređeno vrijeme uz obvezni probni rad od tri mjeseca.

Kandidati koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati opće uvjete za prijam u službu (punoljetnost, hrvatsko državljanstvo i zdravstvena sposobnost), dok su u pogledu stručne spreme propisani sljedeći kriteriji: niža stručna sprema ili osnovna škola i najmanje šest mjeseci radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Što će sve raditi budući grobar? 

Budući grobar bit će zadužen za funkcioniranja mjesnog groblja. Uz primarne poslove čišćenja i održavanja prostora groblja, odabranom kandidatu bit će povjerena organizacija sprovoda te svi popratni poslovi vezani uz dostojanstven ispraćaj pokojnika.

Djelatnik će biti zadužen i za rukovanje i redovito održavanje komunalnih strojeva i opreme, uz obvezu vođenja evidencije o njihovu radu.

Uz navedene specifične zadatke, djelatnik će prema potrebi obavljati i druge stručne poslove iz svog djelokruga, kao i dodatne zadatke po nalogu pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela.

Kolika će mu biti plaća? 

Kao važan dio javnog natječaja, Općina Štrigova je objavila i podatke o primanjima za radno mjesto grobara.

Osnovna bruto plaća izračunava se prema definiranim parametrima lokalne samouprave. Prema važećoj Odluci o koeficijentima za obračun plaće, za ovo je radno mjesto utvrđen koeficijent 1,55. U kombinaciji s fiksnom osnovicom koja iznosi 1.050,00 EUR (prema Odluci iz Službenog glasnika Međimurske županije br. 22/25), dolazi se do početnog iznosa bruto plaće u iznosu od 1.627,50 eura bruto.

Uz to, sukladno zakonskim propisima, osnovna bruto plaća uvećava se za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža koju kandidat ima iza sebe.

Prijave se predaju zaključno s danom 23. 1. 2026. godine.

Više o natječaju pročitajte OVDJE.

Objava Općina Štrigova traži novog grobara, pogledajte koji su uvjeti i plaća! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Obilne snježne padaline koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu donijele su ozbiljne probleme u svakodnevnom životu, ali i otvorile neočekivane prilike za zaradu. U pojedinim gradovima građani su masovno stajali u redovima kako bi dobili jednokratne poslove čišćenja snijega, uz naknade koje se smatraju solidnima za lokalne prilike, piše Poslovni dnevnik.

Tvrtka Alba iz Zenice, zadužena za održavanje prometnica, uputila je hitan poziv zainteresiranima za rad na čišćenju snijega. Ponudili su dnevnicu od 75 konvertibilnih maraka, što je izazvalo velik odaziv. Snimke s društvenih mreža pokazale su desetke ljudi kako čekaju prijavu, a iz tvrtke su potvrdili da je interes premašio očekivanja. U prvoj fazi angažirat će oko stotinu radnika u dvije smjene, s fokusom na nogostupe, pješačke prijelaze i kritične točke za promet.

Sličnu mjeru poduzela je i sarajevska općina Stari Grad, posebno pogođena snijegom zbog strmih i teško dostupnih dijelova. Ondje se nude ugovori na razdoblje do tri mjeseca uz plaću od 1050 konvertibilnih maraka, što odgovara minimalnoj plaći u Federaciji BiH. Jedini uvjet je završena osnovna škola.

Istodobno, komunalno poduzeće Rad iz Sarajeva našlo se na udaru kritika zbog lošeg stanja cesta i nogostupa. Na raspolaganju imaju svega tridesetak zastarjelih vozila, a gradske prometnice i pješačke zone danima su teško prohodne. Ledena kiša dodatno je pogoršala stanje, pretvarajući dijelove grada u klizave i poplavljene površine.

Vlasti su pozvale građane da koriste javni prijevoz, no i on funkcionira otežano. Dio tramvajske mreže ostao je bez napajanja, dok se autobusi i trolejbusi probijaju bez jasnog voznog reda. Najveći teret cijele situacije, kao i obično, podnose pješaci.

Objava Susjedi daju skoro 40 eura za čišćenje snijega, redovi ispred šaltera izazvali lavinu reakcija pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2025. iznosila je 1.456 eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, to je 0,7 posto više u odnosu na kolovoz nominalno i 0,3 posto realno. U usporedbi s rujnom prošle godine plaća je nominalno porasla za 10,1 posto, a realno za 5,7 posto. Istodobno, prosječna neto satnica iznosila je 8,17 eura, što predstavlja pad od 3,1 posto u odnosu na kolovoz, ali i rast od 5,4 posto u odnosu na rujan 2024.

Velike razlike među djelatnostima
Najviša prosječna neto plaća u rujnu isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza te je iznosila 2.409 eura. S druge strane, najniže plaće i dalje su u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek bio 936 eura. Ovakve razlike pokazuju velike nejednakosti među sektorima, ali i stabilan trend rasta plaća u djelatnostima koje zahtijevaju visoko specijalizirana znanja.

Medijalna plaća dosegnula 1.260 eura
Medijalna neto plaća u rujnu iznosila je 1.260 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala plaću do tog iznosa, a polovica iznad njega. U odnosu na kolovoz, medijalna plaća porasla je za 1,2 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu veća za čak 11,6 posto. Medijan ponovno potvrđuje da većina radnika prima manje od prosječne plaće.

Što pokazuje raspodjela plaća po decilima?
Raspodjela plaća po decilima otkriva kako stoje različite skupine zaposlenih. Najniža desetina radnika primala je plaću do 823 eura. Drugi decil bio je na 905 eura, treći na 1.008, a četvrti na 1.125 eura. Nakon medijana od 1.260 eura, šesti decil dosegnuo je 1.416, a sedmi 1.596 eura. To znači da otprilike dvije trećine zaposlenih i dalje zarađuje manje od prosječne plaće. U najvišim decilima, 10 posto radnika primilo je više od 2.227 eura, dok je gornjih 20 posto imalo plaću veću od 1.821 eura.

Rast plaća uz nastavak pritiska na satnicu
Unatoč ukupnom nominalnom rastu plaća, pad satnice ukazuje na manji broj radnih sati, preraspodjelu rada ili povećanje varijabilnih dodataka koji se ne odražavaju isto na satnicu i mjesečnu isplatu. No ukupni podaci potvrđuju da se trend rasta plaća u Hrvatskoj nastavlja, iako su razlike među djelatnostima i dalje izrazite.

“Oglodane noge i slomljena kralježnica”: Jeziva stvarnost iz romskih naselja

Objava DZS otkrio šokantne razlike: dvije trećine radnika zarađuje ispod prosjeka! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Općina Nedelišće ove će godine uvesti važnu novost u isplati božićnica: prvi put božićna pomoć bit će isplaćena izravno na bankovni račun primatelja. Ova promjena uvedena je kako bi se pojednostavio postupak isplate i omogućila brža, sigurnija i praktičnija distribucija sredstava svim korisnicima.

Tko ima pravo na božićnicu?
Božićnicu mogu ostvariti umirovljenici, korisnici nacionalne naknade za starije osobe, osobe starije od 65 godina koje nemaju mirovinska primanja ili bilo koju drugu naknadu, kao i korisnici naknade za roditelja njegovatelja. Pravo se može ostvariti samo po jednoj osnovi, a osnovni uvjet je prebivalište na području Općine Nedelišće.

Gdje se mogu preuzeti obrasci za prijavu?
Svi koji ispunjavaju kriterije trebaju se prijaviti putem obrasca dostupnog na službenoj internetskoj stranici Općine Nedelišće, kao i u prostorijama Općine te Matice umirovljenika u Nedelišću. Time se želi osigurati da svi zainteresirani, neovisno o digitalnim mogućnostima, mogu lako doći do potrebne dokumentacije.

Način i rok za predaju prijava
Ispunjeni obrasci mogu se dostaviti osobno ili poštom na adresu Općine Nedelišće, M. Tita 1, 40305 Nedelišće, a moguće ih je poslati i elektroničkim putem na službeni e-mail nedelisce@nedelisce.hr. Rok za podnošenje prijava istječe 10. prosinca 2025. godine, stoga se pozivaju svi korisnici koji zadovoljavaju uvjete da se prijave na vrijeme i ostvare pravo na ovu božićnu pomoć.

Podrška uoči blagdana
Općina Nedelišće ovom praksom nastavlja ulagati u socijalnu sigurnost svojih najstarijih i najranjivijih mještana. Uvođenje isplate na bankovne račune još je jedan korak prema modernizaciji, većoj transparentnosti i olakšavanju administrativnih procedura za korisnike.

“Oglodane noge i slomljena kralježnica”: Jeziva stvarnost iz romskih naselja

Izvor: Općina Nedelišće

Objava Stižu božićnice! Općina Nedelišće objavila tko ima pravo i kako se prijaviti pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Medijalna neto plaća za rujan iznosila je 1.260 eura, što znači da je polovica zaposlenih u pravnim osobama primila plaću do tog iznosa, dok je druga polovica imala veće primanje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama u rujnu 2025. iznosila je 1.456 eura. U odnosu na kolovoz to predstavlja rast od 0,7% nominalno i 0,3% realno, dok je u usporedbi s rujnom prošle godine nominalno viša za 10,1%, a realno za 5,7%.

Najviša prosječna neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza, gdje je iznosila 2.409 eura. S druge strane, najniža prosječna primanja imali su zaposleni u proizvodnji odjeće – 936 eura.

Medijalna plaća porasla je u odnosu na kolovoz za 1,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 11,6%. Prosječna satnica u rujnu iznosila je 8,17 eura, što je pad od 3,1% u odnosu na kolovoz, ali i rast od 5,4% u usporedbi s rujnom 2024.

Raspodjela plaća po decilima jasno pokazuje nejednaku strukturu primanja. Najniže plaće ima 10% radnika, i to do 823 eura, dok 20% zarađuje do 905, a 30% do 1.008 eura. Četrdeset posto zaposlenih prima do 1.125 eura.

Iznad tog iznosa slijedi medijan od 1.260 eura, zatim šesti decil s 1.416 eura te sedmi s 1.596 eura. To znači da oko dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće, dok trećina ima viša primanja.

Gornji dio raspodjele pokazuje da 10% zaposlenih ima plaću veću od 2.227 eura. Za 20% radnika mjesečna primanja prelaze 1.821 euro, a za 30% iznose više od 1.596 eura.

Objava Novi podaci o plaćama: Samo trećina radnika ima primanja iznad prosjeka pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Međunarodni dan jednakih plaća obilježava se svake godine 10. studenoga s ciljem podizanja svijesti o potrebi da svi radnici, bez obzira na spol, dob ili nacionalnost, budu pravedno plaćeni za svoj rad. Ovaj dan podsjeća na činjenicu da žene diljem svijeta i dalje u prosjeku zarađuju manje od muškaraca, čak i kada obavljaju iste poslove ili imaju jednaku stručnost.

Rodni jaz u plaćama – problem koji još traje

Prema podacima Ujedinjenih naroda, žene globalno zarađuju oko 23% manje od muškaraca. Taj jaz postoji i u najrazvijenijim zemljama, što pokazuje da je borba za ekonomsku jednakost još uvijek nužna. Neravnopravnost u plaćama nije samo pitanje novca, već i društvene pravde, poštovanja i priznavanja doprinosa svakog pojedinca.

Jednake prilike, jednaka vrijednost

Jednaka plaća za jednaki rad znači da bi svi trebali biti nagrađeni na temelju svog znanja, vještina i truda – a ne na temelju spola, etničke pripadnosti ili bilo koje druge osobne karakteristike. Promicanjem jednakih plaća jačamo ne samo pojedince nego i cijelo društvo.

Tri zanimljivosti o jednakim plaćama

1. Prva zemlja koja je zakonom uvela načelo “jednake plaće za jednaki rad” bila je Island 1961. godine.

2. UN Women i Međunarodna organizacija rada zajednički su pokrenuli Koaliciju za jednake plaće (EPIC).

3. U nekim zemljama tvrtke su obvezne javno objavljivati razliku u plaćama između muškaraca i žena.

Kako obilježiti ovaj dan

Ovaj dan idealan je za razgovor o važnosti ravnopravnosti na radnom mjestu. Podijelite informaciju, podržite inicijative koje promiču jednakost ili jednostavno zahvalite osobi koja se bori za pravednije uvjete rada. Označite nekoga tko svojim trudom dokazuje da rad nema spol

Objava Znate li kolika je stvarna razlika u plaćama između muškaraca i žena? pojavila se prvi puta na mnovine.hr.