Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je da isplata mirovina za ožujak počinje u srijedu, 8. travnja, za sve korisnike koji primanja dobivaju putem poslovnih banaka. Uz redovnu isplatu, umirovljenicima će biti uplaćena i razlika za siječanj i veljaču 2026. godine, nastala nakon novog usklađivanja, piše Poslovni dnevnik.

Mirovine su povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine, koja od 1. siječnja iznosi 14,84 eura, što predstavlja rast od 2,68 posto.

Za dodatne informacije građani se mogu obratiti HZMO-u radnim danom od 8 do 16 sati putem info-telefona ili posjetiti službenu internetsku stranicu.

> Europska zemlja plaća 25.000 eura ako se odreknete vozačke

Objava Isplata mirovina kreće 8. travnja, stiže i zaostatak za prva dva mjeseca 2026. pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Rast zaposlenosti u Hrvatskoj usporio je u siječnju, pokazuju danas objavljeni podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Zaposlenih je za manje od jedan posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Četiri djelatnosti okupljaju najveći broj radnika, a brojke valja staviti i u kontekst omjera s umirovljenicima, piše Mirovina.hr.

Značajniji porast zaposlenosti u Hrvatskoj usporio je, sudeći po brojkama koje je danas objavio Zavod za mirovinsko osiguranje. Tako smo krajem siječnja imali 1.719.851 radnika. U odnosu na isto razdoblje lani, riječ je o manje od jedan posto rasta, ali rast je i dalje značajan u usporedbi s prethodnim godinama. Među osiguranicima je i 42.156 radnika u dobi od 65 i više godina, dok je više od 117.600 onih u dobi između 60 i 64 godine.

Prerada, trgovina, građevina i obrazovanje

Prije godinu dana, u siječnju 2025. godine, zaposleno je bilo 14.635 osiguranika više, odnosno 0,86 posto. Razlika je puno veća ako se vratimo na početak 2024. kada smo imali 73.311 radnika manje nego danas, što je razlika od 4,45 posto. Još povoljnije izgleda tržište rada ako zavirimo u siječanj 2023. godine, kada je bilo 7,21 posto zaposlenih manje. U odnosu na tada, danas u Hrvatskoj radi čak 115.688 građana više.

Većina radnika zaposlena je u fizički zahtjevnijim djelatnostima. Najviše ih je u prerađivačkoj industriji koja broji 243.969 osiguranika. Slijedi trgovina na veliko i malo sa 236.863 zaposlenih. Na trećem mjestu je građevina koja broji 152.333 radnika, a na četvrtom po brojnosti obrazovanje koje okuplja 136.191 zaposlenih. Više od 126.000 zaposlenih ima i javna uprava, dok je u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi oko 125.000 radnika. Kada je o turizmu riječ, više od 100.000 osiguranika je u djelatnostima smještaja te pripreme i posluživanja hrane.

Omjer radnika i umirovljenika varira po županijama

Omjer radnika i umirovljenika u Hrvatskoj je 1,41. Odnos zaposlenih i umirovljenih građana iz godine u godinu blago se popravlja, ali i dalje ne stojimo dobro. Među zaposlenima je i 36.137 umirovljenika na pola radnog vremena, a predviđa se da će nova mogućnost rada u mirovini na puno radno vrijeme, uz isplatu samo polovine umirovljeničkih primanja, okupiti oko 8.000 radnika u starosnoj i prijevremenoj mirovini, starijih od 65 godina.

Najpovoljniji omjer radnika i umirovljenika ima Istarska županija gdje je omjer 1,79, nakon kojega ide Međimurska županija gdje je omjer 1,75. S druge strane, zanimljivo je da je prosječna mirovina tamo najniža. Najnepovoljniji odnos radnika i umirovljenika je u Sisačko-moslavačkoj županiji te iznosi niskih 1,08. Gledajući odnos radnika i umirovljenika u gradovima, najpovoljniji omjer je u dva grada na sjeveru, u Varaždinu od čak 2,7 radnika na jednog umirovljenika i Čakovcu. Grad s najnepovoljnijim odnosom radnika i umirovljenika je Sisak.

> Grad Prelog danas slavi 29. rođendan!

Objava Usporio rast zaposlenih u Hrvatskoj, evo kako stoji Međimurje pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od srijede dvadeset prvog siječnja dvadeset šest počinje isplatu doplatka za djecu za prosinac prošle godine.

Doplatak će primiti sto četrdeset šest tisuća osamsto dvadeset dva korisnika za ukupno dvjesto devedeset četiri tisuće tristo šezdeset i šest djece.

Ovaj oblik državne potpore predstavlja važnu financijsku pomoć mnogim obiteljima, osobito u razdoblju nakon blagdana, kada su troškovi kućanstva često povećani.

Kako do dodatnih informacija?

Korisnici koji trebaju dodatne informacije mogu se obratiti HZMO u radnom vremenu od osam do šesnaest sati putem infotelefona:

• 01/45 95 011

• 01/45 95 022

Više informacija dostupno je i na mrežnoj stranici HZMO-a.

Tisuće boca piva završile kod carine: Uskoro na prodaju

Objava Provjerite račun: Idući tjedan stiže doplatak za gotovo 150 tisuća građana pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe da se zahtjev za nacionalnu naknadu za starije osobe može podnijeti u bilo kojem trenutku. Građani to mogu učiniti osobno u nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta, slanjem preporučene pošte ili putem sustava e-Građani, piše Poslovni dnevnik.

Isplata nacionalne naknade za prosinac 2025. započinje u petak, 16. siječnja 2026., i to korisnicima koji imaju otvorene račune u poslovnim bankama. Naknadu će primiti ukupno 19.188 osoba, među kojima je više od 80 posto žena. Za tu namjenu iz državnog proračuna osigurano je nešto manje od tri milijuna eura.

Od 1. siječnja 2025. iznos nacionalne naknade za starije osobe utvrđen je na 154,50 eura mjesečno.

Pravo na ovu naknadu može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života i koji neprekidno živi u Republici Hrvatskoj najmanje deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva. Uz taj temeljni uvjet, potrebno je ispuniti i dodatne zakonske kriterije. Podnositelj zahtjeva ne smije biti korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom sustavu, a prihodi kućanstva po članu ne smiju prelaziti dvostruki iznos nacionalne naknade. Također, pravo ne mogu ostvariti osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu, imaju priznato pravo na smještaj u sustavu socijalne skrbi ili su sklopile ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim ako je u tijeku postupak njegova raskida ili poništenja.

Naknada se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da su svi kriteriji ispunjeni. Bivšim korisnicima mirovine pravo počinje teći dan nakon obustave isplate mirovine, dok korisnicima zajamčene minimalne naknade pripada od dana prestanka tog prava.

HZMO ponovno naglašava da se zahtjev može predati bez vremenskog ograničenja, uz više dostupnih načina predaje, kako bi postupak bio što jednostavniji i dostupniji starijim građanima.

Objava Evo kada počinje isplata nacionalne naknade od 154 eura pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je da u srijedu, 17. prosinca, započinje isplata doplatka za djecu za studeni 2025. godine. Doplatak će dobiti 146.292 korisnika, a obuhvaćeno je ukupno 293.167 djece, piše RTL Danas.

Pravo na doplatak ostvaruje se ako mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj godini ne prelazi 618,02 eura, što iznosi 140 posto proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2025. godinu određena je u iznosu od 441,44 eura.

Visina doplatka ovisi o dohodovnom razredu. Iznosi se kreću od 61,80 eura po djetetu za kućanstva s najnižim prihodima do 30,90 eura za kućanstva koja se nalaze na gornjoj granici cenzusa.

Propisani iznosi dodatno se povećavaju u posebnim okolnostima. Doplatak je veći za djecu bez oba roditelja, kao i za djecu bez jednog roditelja ili u slučajevima kada roditelji ne mogu skrbiti o djetetu zbog zakonom definiranih razloga.

Isplata doplatka i dalje ostaje jedna od ključnih mjera potpore obiteljima s djecom.

Objava Hrvatima u srijedu stiže novac na račune, obuhvaćeno više od 146 tisuća ljudi pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) izvijestili su kako u ponedjeljak, 15. prosinca 2025., počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za studeni korisnicima koji imaju otvorene račune u poslovnim bankama.

Nacionalnu naknadu primit će ukupno 19.161 korisnik, od čega je 80,25 % žena, a 19,75 % muškaraca. Za isplatu je u Državnom proračunu osigurano 2.953.442,60 eura.

Iznos naknade i uvjeti ostvarivanja prava

Od 1. siječnja 2025. iznos nacionalne naknade za starije osobe iznosi 154,50 eura mjesečno.

Pravo na nacionalnu naknadu može ostvariti hrvatski državljanin koji je:

• navršio 65 godina,

• ima prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 10 godina prije podnošenja zahtjeva,

• nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju,

• ostvaruje mjesečni prihod (sam ili po članu kućanstva) koji ne prelazi 309,00 eura,

• nije korisnik zajamčene minimalne naknade prema propisima o socijalnoj skrbi.

Značaj naknade za socijalnu sigurnost starijih

Nacionalna naknada za starije osobe uvedena je kao oblik socijalne potpore građanima treće životne dobi koji ne ostvaruju druga primanja niti mirovinu, a ispunjavaju propisane uvjete. Cilj mjere je povećanje socijalne sigurnosti starijih sugrađana i smanjenje rizika od siromaštva u starijoj dobi.

Preslatko! Fijoličini jasličari istražili čarobno božićno selo u knjižnici!

Objava Ispunjavate li uvjete za 154,50 eura mjesečno? Provjerite! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Zaposlenost u listopadu smanjila se u odnosu na rujan, a razlog je zasigurno kraj turističke sezone. Radnika je oko 18.900 manje, dok broj umirovljenika stagnira, piše Mirovina.hr. 

Imamo 1,75 milijuna radnika, dok je građana u mirovini sada 1,23 milijuna. Trenutačno na jednog umirovljenika ide 1,42 radnika, što je manje nego prošlog mjeseca kada je omjer bio 1,44.

Trenutačno na jednog umirovljenika ide 1,42 umirovljenika, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za listopad. Ovakav omjer radnika i umirovljenika izrazito je nepovoljan jer se uplatama doprinosa sadašnjih radnika u sustavu međugeneracijske solidarnosti isplaćuju današnje mirovine. Prihodi od doprinosa rastu, plaće su veće i više je radnika nego prijašnjih godina, ali svejedno se za mirovine sve više sredstava isplaćuje iz proračuna.

Ukupno 18.900 radnika manje zbog kraja sezone

Zaposlenost u listopadu smanjila se u odnosu na onu u rujnu, a razlog je zasigurno kraj turističke sezone. Točnije, imamo 1.753.125 radnika, dok je umirovljenika sada 1.230.851. Radnika je čak oko 18.900 manje, dok broj umirovljenika stagnira. Tako je omjer radnika i umirovljenika pao s 1,44 na 1,42.

Prošle godine u isto vrijeme omjer je bio 1,40 i bilo je manje radnika i manje umirovljenika, odnosno bilo je 2.350 građana u mirovini manje kao i radnika kojih je bilo oko 28.400 radnika manje. Od 2013. godine do danas, odnos radnika i umirovljenika sada je najbolji u posljednjih 12 godina. Godine 2013. godine iznosio je 1,23. Ukupno je tada bilo 1,16 milijuna radnika i 1,43 milijuna umirovljenika.

Još slabiji omjer radnika i umirovljenika od onoga u listopadu 2013. bio je sve do 2018. kada se blago povećao na 1,24. Tada je broj zaposlenih bio 1,23 milijuna, dok je korisnika mirovine bilo 1,52 milijuna, prema podacima Zavoda za mirovinsko.

Omjer radnika i umirovljenika među županijama, prema posljednjim podacima HZMO-a iz rujna najveći je u Istarskoj koja ima dva radnika na svakog umirovljenika. S druge strane, najlošiji omjer ima Sisačko-moslavačka županija, gdje na svaku osobu u mirovini dolazi samo jedan zaposlenik, točnije 1,06. Slika po gradovima puno je povoljnija, a dominira Varaždin s odnosom od 2,74. Također, najlošije je u Sisku, gdje je omjer 1,3.

> Građanin u Čakovcu dragovoljno predao 205 komada streljiva policiji

Objava Zbog kraja sezone pala zaposlenost, odnos radnika i umirovljenika u Hrvatskoj sve lošiji pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodno više ne dopušta članovima obitelji podizanje potvrda za umirovljenike i OSI.

Prema objavi jedne osobe na Facebook grupi “Čakovčanke i Čakovčanci”, Zavod više ne dopušta članovima obitelji podizanje potvrda za umirovljenike ili osobe s invaliditetom (OSI) koje su spriječene osobno doći.

– Potvrde se izdaju isključivo osobi koja treba potvrdu za sebe, navodi se u objavi.

Osoba tvrdi da su i sami djelatnici na šalterima zbunjeni, ali da se moraju držati novih internih propisa. Ovo pravilo posebno pogađa starije, nemoćne osobe i osobe s invaliditetom kojima je logistički zahtjevno doći do podružnica HZMO-a.

Vijest je izazvala snažno negodovanje. U komentarima prevladava stav da nova procedura predstavlja nepotrebnu birokratsku prepreku koja dodatno otežava položaj najranjivijih skupina, te da je ovo sramotno.

> Poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje: za više od 60 posto!

Objava HZMO zaustavio izdavanje potvrda članovima obitelji: Novi propis pogađa umirovljenike i OSI pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO upozorava branitelje u mirovini da ne nasjedaju na dezinformacije o „lakšem povećanju mirovine“. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO upozorava hrvatske branitelje u mirovini da ne nasjedaju na dezinformacije koje posljednjih tjedana šire pojedini predsjednici braniteljskih udruga na području Međimurske županije. Pojavile su se lažne tvrdnje da je „dovoljno predati zahtjev HZMO-u“ kako bi se ostvarilo povećanje mirovine, uz uvjet učlanjenja u određenu udrugu.

Na temelju brojnih zaprimljenih upita, Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO kontaktirala je Ministarstvo hrvatskih branitelja i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Iz Ministarstva je potvrđeno da nema novih zakonskih izmjena koje bi omogućile automatsko povećanje mirovina branitelja. Primjena Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u dijelu koji se odnosi na mirovine u nadležnosti je HZMO-a.

HZMO je dodatno pojasnio da pravo na novi izračun mirovine imaju isključivo korisnici koji su nakon umirovljenja radili s punim radnim vremenom ili obavljali djelatnost koja podliježe obvezi osiguranja, te su time stekli najmanje jednu godinu novog staža. Isto pravilo vrijedi i za korisnike invalidskih mirovina te mirovina prema posebnim propisima, uključujući HRVI, navodi portal Poslovni (izvor).

Također, korekcija mirovine moguća je:

• ako je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja HRVI, uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i rješenja nadležnog povjerenstva,

• ako branitelj prima mirovinu po osobnom činu, a prije umirovljenja je obnašao viši ustrojbeni čin, ima pravo na korekciju prema ustrojbenom činu.

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO naglašava da udruge nemaju ovlast rješavanja statusnih pitanja branitelja, niti mogu jamčiti povećanje mirovine. Pozivaju sve branitelje da se informiraju isključivo putem službenih izvora, poput mrežnih stranica HZMO-a: www.mirovinsko.hr/hr/hrvatski-branitelji-iz-domovinskog-rata/302

Zajedno protiv manipulacija – BRANITELJI ZAJEDNO.

> Branitelji poručuju: Ne manipulirajte našim imenom za političke ciljeve!

Objava Branitelji upozoravaju: Ne nasjedajte na lažne informacije o povećanju mirovina pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Ministar Marin Piletić najavio je da će umirovljenici u prosincu dobiti novi godišnji dodatak. Iznos će ovisiti o godinama mirovinskog staža, a isplata kreće prije Božića.

Umirovljenici će u prosincu prvi put dobiti godišnji dodatak, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić u emisiji A sada Vlada na HRT-u. Novi model zamijenit će dosadašnji energetski dodatak, a iznos će se računati prema godinama mirovinskog staža.

– Više godina rada znači i veći dodatak. On će biti izdašniji od dosadašnjih pomoći, a isplata je planirana u drugoj polovici prosinca, poručio je ministar. Dodao je da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izračunati iznos za svakog od 1,23 milijuna umirovljenika, pri čemu će se gledati isključivo godine staža, a ne visina mirovine.

Piletić je podsjetio kako su plaće i mirovine u mandatu ove Vlade rasle više od inflacije, no i dalje su ispod europskog prosjeka. Najavio je i digitalni sustav koji će automatizirati obračun kako bi svi korisnici dodatak primili istodobno, piše Poslovni dnevnik.

> Mirovina je pravo, ne privilegija: Baksa traži ukidanje poreza na mirovine

Objava Godišnji dodatak umirovljenicima: iznos raste s godinama staža pojavila se prvi puta na mnovine.hr.