Protiv 44-godišnjaka zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, podnijet će se optužni prijedlog te će se dovesti na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu.

Priopćenje Policijske uprave međimurske prenosimo u nastavku u cijelosti.

Jučer, 8. veljače oko 22 sata na hitnom bolničkom prijemu Županijske bolnice Čakovec, došlo je do narušavanja javnog reda i mira.

Muškarac u dobi od 44 godine, pod vidnim utjecajem alkohola, remetio je javni red i mir tako što je nogama udarao po bolničkom krevetu te vikao na medicinsko osoblje, čime je uznemirio prisutne građane u čekaonici te djelatnike hitnog bolničkog prijema.

Čakovečki policajci na mjestu događaja uhitili su 44-godišnjaka te ga priveli u policijsku postaju.

Tijekom današnjeg (9. veljače) prijepodneva zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, 44-godišnjak će se uz optužni prijedlog dovesti na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. S obzirom da je 44-godišnjak recidivist u počinjenju prekršaja remećenja javnog reda i mira, policija u optužnom prijedlogu predlaže zadržavanje okrivljenika u smislu mjere opreza od ponavljanja prekršaja te kaznu zatvora.

> Dramatična intervencija Hitne završila fizičkim napadom

Objava Pijani muškarac divljao na Hitnom prijemu u Čakovcu, policija ga uhitila pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera Ivica Baksa ukazao je na dugogodišnje zanemarivanje položaja djelatnika hitne medicinske službe te zatražio od Vlade i Ministarstva zdravstva jasnu političku odluku o povratku beneficiranog radnog staža i reformi sustava hitne medicine.

Istaknuo je da za djelatnike hitne pomoći sirena nije „prolazna buka u prometu“, nego početak neizvjesnosti i ulazak u tuđu krizu, od djece bez svijesti do teških prometnih nesreća i nasilnih situacija.

„Na terenu nema vremena za konzultacije ni prostora za pogrešku. Kliničke odluke donose se u nepredvidivim uvjetima, pod pritiskom odgovornosti da jedna odluka može značiti razliku između života i smrti“, poručio je.

Nema konkretnih pomaka

Podsjetio je da su djelatnici hitne u listopadu prošle godine izašli na prosvjed tražeći priznanje beneficiranog radnog staža te upozorio da od tada nema najava konkretnih pomaka, zbog čega se sada spominju i nove akcije, uključujući odlazak pred Europski parlament. Baksa je naglasio da sustav rada u Hrvatskoj nije isti kao u drugim zemljama EU. „Hrvatska ima drukčiji model i drukčije opterećenje na terenu. Europska praksa može biti polazište, ali ne i jedino pravilo po kojem uređujemo vlastiti sustav“, rekao je.

Upozorio je i na regionalne razlike, istaknuvši da u nekim županijama, zahvaljujući većim ulaganjima u kadar, opremu i vozila, hitna funkcionira na visokoj razini, dok je u drugima situacija daleko od zadovoljavajuće za djelatnike i pacijente. Kao pozitivan primjer naveo je Međimursku županiju.

Upozorenja Sindikata KBC-a Zagreb

Osvrnuo se i na upozorenja Sindikata KBC-a Zagreb o neodrživom stanju na hitnom bolničkom prijemu na Rebru, gdje se, zbog loše organizacije i manjka kapaciteta, pacijenti preusmjeravaju između ustanova, a i životno ugroženi ponekad završavaju u prenapučenim hodnicima.

„To su trenuci u kojima postaje jasno da pitanje statusa djelatnika hitne nije odvojeno od sigurnosti pacijenata, nego s njom izravno povezano“, istaknuo je.

Poručio je kako podupire vraćanje beneficiranog radnog staža, ali da ono mora biti dio šire reforme. „Ovo je tema koja traži političku odluku i jasan smjer Vlade i Ministarstva zdravstva, a ne puko upućivanje na to da uvjeti trenutačno ne postoje. Rješenje mora osigurati održiv i siguran sustav hitne medicinske službe, za radnike i za građane koje oni svakodnevno spašavaju“, zaključio je.

> Noć muzeja u Centru Med dvemi vodami: Zelena špijunaža i kamišibaj!

Objava Baksa stao uz hitnjake, traži povrat beneficiranog staža i reformu hitne medicine! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Objedinjeni hitni bolnički prijem zamišljen je za hitna stanja, a ne kao najkraći put za rješavanje zdravstvenih tegoba koje mogu pričekati

Pacijenti nepotrebno dolaze zbog povišene temperature koja im se pojavila unatrag jednog sata. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma pa se javiti liječniku opće medicine za savjet ili pregled

Odjel objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) ŽB Čakovec osnovan je u travnju 2007. godine i dio je sekundarne zdravstvene zaštite. Centralno je mjesto u bolnici za prijem, obradu i zbrinjavanje hitnih bolesnika bez obzira na uputnu dijagnozu, nastao integracijom hitnih bolničkih službi na jednom mjestu. U odjelu se provode razni diferencijalno-dijagnostički i terapijski postupci te pregled liječnika specijalista. Nakon obrade, postavljanja definitivne dijagnoze i eventualne opservacije, pacijent se otpušta na kućnu njegu ili se hospitalizira. U OHBP-u ŽB Čakovec obavlja se zdravstvena djelatnost hitne medicine, odnosno poslovi svih hitnih specijalističkih ordinacija (kirurška, internistička, neurološka, infektološka, ORL, urološka) izuzev pedijatrije, ginekologije, psihijatrije i oftalmologije koji se obavljaju dislocirano u sklopu matičnih odjela. Broj zaposlenih i način rada u OHBP-u definiran je zakonima, pravilnicima, unutarnjim ustrojstvom i aktima Bolnice. Trenutačno je stalno zaposlenih 18 med. sestara/tehničara, 1 liječnik specijalist hitne medicine, 2 liječnice specijalizantice hitne medicine, 5 liječnika na ugovor na određeno vrijeme od 6 mj. i 3 medicinske sestre kao ispomoć za vrijeme pandemije.

Djelatnici OHBP-a uz velik pritisak na odjelu aktualno zbrinjavaju i pacijente na dodanim radilištima – izolacijama. Odjel OHBP-a je za vrijeme pandemije koncipiran po sustavu: non-Covid, gdje se zbrinjavaju pacijenti koji nemaju znakova bolesti i preboljeli/procijepljeni; suspektni-Covid izolacija – gdje se zbrinjavaju pacijenti koji uz osnovnu tegobu imaju i kliničke znakove bolesti Covid-19 (povišena temperatura, kašalj itd.); pozitivni-Covid izolacija – gdje se zbrinjavaju Covid-pozitivni pacijenti. Izbijanjem pandemije od djelatnika se neprekidno traži još veći angažman uz kontinuirane edukacije, mnoštva prekovremenih sati i sati provedenih u skafanderima.

Najprije se definira hitnost problema pacijenta

Svakom pacijentu se prilikom dolaska u OHBP prvotno provodi postupak trijaže. Trijaža je formalan proces kojim započinje početna procjena, odnosno zbrinjavanje pacijenata u hitnom prijemu. Trijažom se definira hitnost problema i procjenjuje dozvoljeno, sigurno i očekivano vrijeme čekanja na početak pregleda liječnika i liječenja pacijenta. Trijažnim procesom osiguravamo ispravnu i pravodobnu procjenu svih pacijenata koji dođu u hitnu službu i svodimo mogućnost razvoja incidenta na najmanju moguću mjeru. Hrvatska je preuzela model iz Australije – tzv. australoazijsku trijažnu ljestvicu kojom se medicinske sestre/tehničari koriste u svom radu. Pacijenti se nakon upisa u bolnički informacijski sustav javljaju trijažnoj sestri koja određuje trijažnu kategoriju, odnosno stupanj hitnosti uvažavajući glavnu tegobu pacijenta, subjektivnu procjenu, mehanizam ozljede i objektivnu procjenu (vitalni znakovi – krvni tlak, puls, frekvencija disanja, tjelesna temperatura, šećer u krvi) uz niz popratnih informacija i napomena kao što su podaci o kroničnim bolestima pacijenta, lijekovi koje uzima, eventualne alergije na lijekove itd., a sve s ciljem dobivanja što više relevantnih informacija kako bi se trijaža provela kvalitetno i pacijent sigurno čekao na pregled uz dodijeljenu trijažnu kategoriju. Trijažne kategorije određuju redoslijed zbrinjavanja pacijenata.

Pacijenti i pratnja dobivaju informacije o tome što mogu očekivati dok su u odjelu

Medicinske sestre/tehničari obavještavaju pacijenta i pratnju o procesu trijaže jednostavnim objašnjenjem o procesu trijaže, trijažnim kategorijama, na temelju čega je pacijent trijažiran u određenu kategoriju i zašto mora sačekati određeno vrijeme. Razloge dužeg čekanja na pregled liječnika također se objašnjava pacijentu i pratnji, npr. dolazak pacijenata izvanbolničkom hitnom medicinskom službom koji su vitalno ugroženi. Pacijenti i pratnja također dobivaju informacije o tome što mogu očekivati dok su u odjelu, npr. sestrinske intervencije – mjerenje krvnog tlaka, snimanje EKG-zapisa, dodatna vađenja krvi i sl. te informacije o potencijalnom liječenju. Uz to, pacijenti i pratnja upoznati su s pravilima Odjela. Kod pregleda pacijenta može sudjelovati pratnja na njegov zahtjev, pratnja može boraviti uz pacijenta tijekom opservacije i biti u pratnji pacijenta prilikom transporta na odjel uvažavajući aktualne epidemiološke mjere, trenutno stanje na odjelu, privatnost drugih pacijenata i sl., što se provodi u dogovoru s pacijentom i pratnjom.

Raste trend broja pregledanih pacijenata na HBO-u

Parametri zbrinjavanja pacijenata (broj obrađenih pacijenata, vrijeme obrade u OHBP-u, broj hospitaliziranih pacijenata, broj otpuštenih pacijenata unutar 60 min, broj pacijenata dovezenih ZZHM itd.) prate se statistički. Od 2016. godine uočava se pojačani kontinuirani rast broja pregledanih pacijenata u OHBP-u. Godine 2008. u OHBP-u je obrađeno cca 16.000 pacijenata da bi 2020. godine bilo obrađeno 22.725 pacijenta. Trend povećanja broja pacijenata na Odjelu hitne medicine pripisujemo zdravstvenom sustavu i dostupnosti sekundarne zdravstvene zaštite, aktualnom zakonodavstvu i lokalnoj samoupravi. Konkretno, pacijenti se na OHBP upućuju od strane zavoda za hitnu medicinu s terena (vozilima hitne pomoći) ili proslijeđeni iz ambulante, zatim liječnika obiteljske medicine (LOM) putem uputnica B – za bolničko liječenje, C2 – uputnica za obradu u OHBP-u te dolaskom u OHBP bez uputnice, odnosno bez prethodnog pregleda liječnika – „samoupućeni“.

Čeka se zbog velikog broja “nehitnih” pacijenata bez uputnice

Razlozi duge obrade, a posljedično i čekanja u OHBP-u, upravo leže u činjenici da velik dio pacijenata dolazi u OHBP bez uputnice, dakle bez prethodnog pregleda liječnika. To uvelike produžuje tijek obrade dok pacijenti upućeni od LOM-a već budu primarno pregledani, sa sobom donose liječničko pismo, povijest bolesti, popratnu dokumentaciju, katkada i aktualne dijagnostičke nalaze – nalazi laboratorijskih i radioloških pretraga, što uvelike olakšava i ubrzava obradu u OHBP-u. Za „samoupućene“ pacijente i pacijente s C2 uputnicom proces hitne dijagnostike u većini slučajeva mora se napraviti u OHBP-u, što pak ovisi o dinamici rada odnosno broju pacijenata u OHBP-u, težini kliničkih slika pacijenata u trenutku obrade, dinamici rada ostalih službi usko vezanih za OHBP – laboratorija, rendgena i naposljetku liječnika specijalist koji pregledavaju pacijente. Bitno je spomenuti da najveći broj pregledanih pacijenata u OHBP-u spada u 4. i 5. trijažnu kategoriju – a to su dvije „najmanje hitne“ kategorije. Posljednjih nekoliko godina ukupno čine čak 65% – 72% ukupnog broja pregledanih pacijenata. Mogli bismo konstatirati da na godišnjoj razini od cca 22.000 pacijenata gotovo 15.000 bude „nehitno“. Ta činjenica vrlo je zabrinjavajuća, no nažalost i nije toliko neuobičajena u europskim i svjetskim okvirima. Svakako, mora se naglasiti jer predstavlja značajnu opasnost za sve dionike zdravstvenog sustava. Preopterećenjem OHBP-a dolazi u pitanje razina kvalitete pružanja zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata. Posljedica preopterećenja pak se najčešće odražava produženim čekanjem u obradi. Isto tako, na djelatnike OHBP-a se u kontekstu čestih preopterećenja – gužvi – stavlja dodatan pritisak, a nažalost i česte verbalne, pa i fizičke agresije pacijenata i njihove pratnje. Svjedoci smo i čestih neugodnih komentara, pa čak i govora mržnje na društvenim mrežama spram djelatnika OHBP-a. Često budu očekivanja pacijenata i pratnje vrlo subjektivna i nerealna. Naša je dužnost da ih na to upozorimo, no nažalost, ta se objašnjenja i upozorenja rijetko uvažavaju. Često smo svjedoci manjka empatije i razumijevanja među samim pacijentima. Izdvojimo jedan primjer, u trenucima zbrinjavanja vitalno ugroženih pacijenata, uz sva objašnjenja, uvijek bude nezadovoljnika koji ne shvaćaju kako je neposredno spašavanje ljudskog života ipak bitnije od izdavanja nalaza u tom trenutku ili gipsanja podlaktice zbog ozljede koja se dogodila prije nekoliko dana.

Potencijalna rješenja preopterećenosti OHBP-a svakako jesu zdravstveno prosvjećivanje pučanstva, nezaobilaženje razina zdravstvene zaštite, nezloupotrebljavanje odjela hitne službe za nehitna stanja, reforma hitne medicine, reforma zdravstvenog sustava i sl. Liječnik obiteljske medicine (LOM) dostupan je pacijentu svaki dan u tjednu, u skladu s rasporedom rada i dežurstava. Često pacijenti dolaze u hitnu službu jer nisu provjerili radi li im liječnik u to vrijeme, što smatramo zloupotrebom hitne službe. Navedimo primjer – pacijenti dolaze zbog povišene temperature koja im se pojavila unatrag jednog sata. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma/stanja pa se javiti liječniku obiteljske medicine za savjet ili pregled po potrebi. Svaki potencijalni pacijent s takvim „nehitnim“ stanjem u OHBP-u generira nepotrebnu skrb u hitnoj službi, nepotreban trošak zdravstvenom sustavu i naposljetku produžuje vrijeme čekanja svim ostalim pacijentima. To se osobito odražava na one hitnije pacijente koji možda neće dobiti istu razinu skrbi koju bi mogli primiti u slučaju da nema preopterećenja u OHBP-u.

Trijažne kategorije pacijenata određuju vrijeme čekanja

Vrijeme čekanja na pregled liječnika ovisi o trijažnoj kategoriji pacijenta, stoga pacijenti s objektivno težim stanjem imaju prioritet od ostalih pacijenata bez obzira na to kojim su se redoslijedom javili u hitnu službu. Australoazijska ljestvica trijaže ATS po kojoj rade na OHBP-u ima pet kategorija hitnosti:

Prva trijažna kategorija – životno ugrožen pacijent prethodno najavljen od strane nadležnog zavoda za hitnu medicinu. Tretman se započinje odmah (srčani arest, respiratorni arest, politrauma, kraniocerebralna ozljeda, ugrožen dišni put, prijeteći respiratorni arest, besvjesno stanje, plućni edem, arterijsko krvarenje, veliki gubitak krvi, amputacije i sl.).

Druga trijažna kategorija – vrlo vjerojatno ugrožavajuće po život – tretman se započinje unutar 10 minuta, ako je moguće i ranije (bol u prsima kardijalnog uzroka, strano tijelo u dišnom putu – djelomična opstrukcija, cirkulacijska nestabilnost, bradikardija, tahikardija, opeklina, vrlo jaka bol, poremećaji svijesti, teška lokalizirana trauma, otrovanje i sl.).

Treća trijažna kategorija – stanja koja predstavljaju potencijalnu vitalnu ugroženost – tretman započinje unutar 30 minuta (izražena hipertenzija, bol u prsima, bol u trbuhu bez rizičnih faktora, trauma glave, potres mozga, teška ozljeda ekstremiteta, trauma za koju postoji visok rizik s obzirom na poznati mehanizam nastanka ozljede, ali bez rizičnih znakova kod dolaska, srednje teški gubitak krvi bilo kojeg uzroka, stanje po epileptičkom napadu, neprekidno povraćanje, dehidracija, visoka temperatura, bol bilo kojeg uzroka koja zahtijeva analgeziju i sl.).

Četvrta trijažna kategorija – potencijalno ozbiljno stanje – tretman započinje unutar 60 minuta (blaže krvarenje, aspiracija stranog tijela, ozljeda prsnog koša, poremećaj gutanja, manja ozljeda glave bez gubitka svijesti, manja trauma ekstremiteta, uganuća zgloba, umjerena bol, nespecifična abdominalna bol, povraćanje, proljev i sl.).

Peta trijažna kategorija – stanja manje hitnosti, niska razina ugroženosti – tretman započinje unutar 120 minuta (minimalna bol bez faktora rizika, manji simptomi postojeće stabilne bolesti i nizak rizik pogoršanja općeg stanja, manja rana ili laceracija koja ne zahtijeva obradu, kronična stanja i sl.).

Objava Objedinjeni hitni bolnički prijem: Spašavanje ljudskog života bitnije je od izdavanja nalaza ili gipsanja podlaktice pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Dr. sc. Tomislav Novinščak, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, obratio se medijima sa zamolbom.

Njegovo objašnjenje razlike Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije i Hitnog bolničkog prijema prenosimo u cijelosti:

Obraćamo Vam se s ljubaznom zamolbom da prilikom svojih informativnih, edukativnih ili popularnih emisija, članaka, reportaža, intervjua ili slično ističete izvanbolničku institucionalnost Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije kao zasebne, jedne od pet zdravstvenih institucija Međimurja, a sve s ciljem kako se naši korisnici, stanovnici ne bi zbunjivali i brkali pojmove hitne medicine. Svjesni smo da je uvađanjem Centara za hitnu medicinu (nekadašnji hitni bolnički odjel – popularni HBO) nastala svojevrsna zbrka i zabluda da se radi o integralnom sustavu hitne medicine, međutim Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije nema nikakve ingerencije nad bolničkim odjelom hitne medicine niti je izvanbolnička hitna medicina odgovorna bolnici niti na koji način.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu je prije nekoliko godina upravo potaknuo županije na osnivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu s ciljem da se napravi jasna distinkcija rada izvanbolničke hitne medicine od bolničke hitne medicine. Nedavno prezentirani Standard medicinske odjeće (nova EU boja – luminous red RAL 3024) i vanjski izgled reanimobila (za razliku od bijelih vozila Saniteta) samo dodatno ističu zasebnost struke izvanbolničke hitne medicine.

Kako povremeno u medijima, na društvenim mrežama ili u neposrednom kontaktu sa korisnicima zdravstvenih usluga nailazimo na jasno nerazlikovanje tih dvaju sustava, vjerujem da će nam i Vaša cijenjena struka i posebna pažnja po tom pitanju pomoći da svake pohvale ili kritike budu usmjerene na one institucije koje su svojim radom, zalaganjem i odgovornošću zadužene za funkcioniranje i uslugu koju pružaju, kao i na poboljšanje u funkcioniranju zdravstvenog sustava u cjelini.

Objava Dr. Novinščak: Mi smo Hitna, nemojte nas više povezivati s Hitnim bolničkim prijemom pojavila se prvi puta na mnovine.hr.