Ako se ovih dana vozite do Mađerkinog brega u Štrigovi, dobre su šanse da ćete proći i pored farme obitelji Grubić u Leskovcu i ugledati posebne krave kakve trenutno ne možete vidjeti nigdje drugdje u Međimurju.

Te posebne krave nose ime salers i veliki su hit u Francuskoj i drugim državama Zapadne Europe. Danijela i Zlatko Grubić doveli su ih u Međimurje prije dvije godine i nisu požalili.

Saznajte po čemu su te krave posebne i zašto su sve popularnije u Hrvatskoj, te kako izgleda život na farmi obitelji Grubić.

Cijeli članak donosimo u novom broju Međimurskih novina, koje su u prodaji od 7. veljače.

> Vrijedna obitelj Novak: Uz 260 životinja, obrađuju 100 hektara zemlje i vinograde

Objava Obitelj Grubić uzgaja posebnu pasminu krava pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Farma iz Svetog Urbana dobila je tu nagradu na Godišnjim nagradama Mljekarskog lista.

U srijedu su u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge dodijeljene Godišnje nagrade Mljekarskog lista u kategorijama Mliječna farma 2024. godine i Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2024. godini.

Dodjela se održala na Veleučilištu u Križevcima, a mliječnom farmom godine proglašena je farma Zlatka Novaka iz Svetog Urbana.

– Ovo priznanje veliko je iznenađenje za sve nas no jako smo zahvalni. Cijela obitelj mi je potpora i oni će to nastaviti raditi, rekao je Zlatko za Prigorski.hr.

Njihova farma posjeduje 80 krava u mužnji, a 2024. godine proizveli su 797 tisuća kilograma mlijeka.

– Treba imati ljubav prema životinjama i svom radu. Mi kao obitelj uvijek smo zajedno u svemu, za istim stolom dogovaramo sve oko posla. Ovaj posao je težak, ali treba imati volju i taj vas posao mora veseliti, to je najbitnije. Nakon toga dolazi i financijski uspjeh, dodao je Zlatko Novak.

Objava Farma Zlatka Novaka proglašena mliječnom farmom godine pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Iako je do nedavno imao 100 grla Holstein goveda, odlučio je smanjiti taj broj i preusmjeriti se na uzgoj Salers goveda, čime je postao jedinstven u Međimurskoj županiji.

U pitomom selu Leskovec, okruženom zelenilom i plodnim zemljištem, obitelj Grubić s ponosom uzgaja Salers goveda koja pasu na bujnim livadama stvarajući slikoviti prizor koji oduzima dah. Zlatko i njegova supruga Danijela vode ovo gospodarstvo podupirući se u svakodnevnom radu i brizi za životinje.

Zlatkova priča ispunjena je ljubavlju prema prirodi i životinjama koja se očituje kroz njegovu predanost obiteljskom gospodarstvu. Ljubav prema poljoprivredi započela je još u djetinjstvu. Odrastajući među životinjama, Zlatko je od malih nogu stjecao znanje i iskustvo dijeleći gospodarstvo s roditeljima. Godine 2013. ostvario je svoj san otvaranjem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Trenutno se ponosi s 28 grla Salersa

Iako je do nedavno imao 100 grla Holstein goveda, odlučio je smanjiti taj broj i preusmjeriti se na uzgoj Salers goveda, čime je postao jedinstven u Međimurskoj županiji. Trenutno se ponosi s 28 grla Salersa. Kralj stada je Zlatkov miljenik bik Haki koji ponosno predvodi stado na 8 hektara ograđenog zemljišta koje je savršeno za ispašu. Krave ove pasmine zahtijevaju samo ispašu i sijeno što olakšava rad na gospodarstvu.

Polovicom sljedeće godine Zlatko planira uvesti sustav „krava-tele“ što će mu omogućiti još efikasniji uzgoj. Osim brige o kravama, Zlatko je sretan i kada provodi vrijeme sa svojim terijerima, Nerom i Bobijem, koji su mu pravi suputnici u svakodnevnim aktivnostima.

Njegova strast prema životinjama, prirodi i obiteljskom radu oblikuje svaki dan na gospodarstvu, stvarajući harmoničnu atmosferu koja je izvor sreće za sve članove obitelji. Njegove kćeri Ivona i Gloria također su važan dio njegovog života. Dok Ivona radi u inozemstvu, Gloria se zaposlila u Štrigovi, ali njihova povezanost i ljubav prema obitelji ostaju snažni unatoč udaljenosti.

Zlatkov život i rad na farmi ispunjeni su izazovima, ali i neizmjernim zadovoljstvom. Danas, okružen obitelji i prijateljima, Zlatko slavi svoj 50. rođendan. Zlatko, želimo ti sretan rođendan i neka ti sljedeće godine donesu još više radosti i uspjeha u svim tvojim poduhvatima!

Izvor: terca art

Objava Zlatko Grubić vlasnik je jedine farme sa Salers govedom u Međimurju pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Jučer, 23. studenoga 2022. u prijepodnevnim satima obavljen je očevid u Donjoj
Dubravi, na požarištu u krugu farme za uzgoj stoke.

Očevidom uz prisustvo inspektora za zaštitu od požara utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed kvara na električnim instalacijama radnog stroja-bagera, koji je bio parkiran u prostoru skladišta. U požaru je izgorjelo krovište objekta te radni stroj (bager).

Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva.

O događaju će se izvijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Podsjećamo, u utorak, 22. studenoga oko 22 sata u Donjoj Dubravi, u krugu farme za uzgoj stoke u Ulici 3. travnja, vlasništvo poduzeća iz Čakovca, izbio je požar u poluotvorenom skladištu hrane za stoku.

Požar su ugasili pripadnici lokalnih dobrovoljnih društava te JVP-a Čakovec.

Objava Utvrđen uzrok požara na farmi za uzgoj stoke u Donjoj Dubravi pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Lopatari su relativno rijetki u Međimurju premda svako malo saznajemo za neke nove uzgajivače. Riječ je pretežno, kao što je to i slučaj s beličkom farmom, o hobistima ili pak o uzgajivačima koji životinje nude dalje za uzgoj.

Prolazeći Belicom, put nas je doveo i u Zagrebačku ulicu, odnosno na sam njen kraj. Možda bismo jednostavno projurili kraj kućnog broja 10 da nismo tamo zatekli muškarca koji opčinjeno gleda preko ograđenog dvorišta.

Došavši bliže, prizor je i nas zatekao i ostavio bez teksta. Naišli smo, naime, na pravu farmu jelena i to lopatara koji su bezbrižno pasli ono malo trave što je ostalo u ove jesenske dane. Naravno, posjetili smo vlasnicu farme, Tatjanu Janušić, koja je s nama podijelila priču o svom hobiju.

Priču o Tatjani Janušić i njenim jelenima lopatarima donosimo u aktualnom broju Međimurskih novina koji je u prodaji u četvrtka, 17. studenoga.

Objava Tatjana Janušić iz Belice uzgaja lopatare i košute iz vlastitog gušta pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Tvrtka Ecoagro bavi se ekološkim uzgojem svinja mangulica. Svinje mangulice uzgajaju se na otvorenom na farmi Majerje kraj Varaždina. U proteklim stoljećima ta je pasmina bila dio svakog domaćinstva na području Slavonije. Zbog organoleptičkih osobina, vrhunske kvalitete i pozitivnog kolesterola, meso tih svinja iznimno je cijenjeno. Mangulice hrane isključivo ekološkom hranom proizvedenom na svom gospodarstvu. Prilikom uzgoja ne koriste se antibioticima, hormonima ni drugim vitaminskim pripravcima. Na farmi radi 10 zaposlenika.

Mangulica je dugo bila najznačajnija pasmina svinja na širem području Slavonije i Srijema, a često se uzgajala i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.  Uzgoj mangulice u Hrvatskoj ponovno se počeo buditi u posljednjih nekoliko godina, a najvjerojatniji razlog za to je kvaliteta mesa, a ponajprije povoljniji sastav masti. Trenutno u uzgoju egzistiraju sva tri soja: bijeli soj, lasasta mangulica i crveni soj. Na farmi tvrtke Ecoagro, kraj Varaždina, između Majerja i Petrijanca, nalazi se farma svinja mangulica na otvorenom. Matično stado sastoji se od 20 rasplodnih krmača i jednog nerasta.

Na oko 10 hektara površine, svinje su puštene na otvorenom, što je zapravo njihovo prirodno stanište.

– Ideja našeg vlasnika Stanka Kočevara, zaljubljenika u prirodu i lov, a istodobno uspješnog poduzetnika i vlasnika tvrtke Oculus, bila je da počnemo uzgajati svinje koje imaju dobar kolesterol. I tako smo se počeli baviti ekološkim uzgojem mangulica kako bismo dobili kvalitetnu sirovinu vrhunske i prepoznatljive kvalitete. Danas popularne vrlo mesne pasmine svinja u intenzivnoj proizvodnji nikako ne mogu postići ni približno takvu kvalitetu mesa kao svinje koje su na otvorenom. Zbog ekstenzivnog načina držanja i pravilne hranidbe, naše svinje su iznimno otporne i ne podliježu nikakvim oboljenjima, pa nema potrebe, kao kod svinja u intenzivnoj proizvodnji, koristiti se antibioticima, hormonima ili nekim vitaminskim pripravcima, rekla je Jasmina Grđan Buhin, direktorica tvrtke Agroeco.

Kvalitetno meso bez kolesterola i do 50 eura/kg

Zbog organoleptičkih osobina, vrhunske kvalitete i pozitivnog kolesterola, u mesnicama zapadne Europe meso mangalica doseže cijenu i do 50 eura po kilogramu (a da ne govorimo o suhomesnatim prerađevinama), a s obzirom na to da se cijena jednog praseta na domaćem tržištu kreće oko 100 eura, vide u tome, a s obzirom na niske zahtjeve svinja, dobru ekonomsku perspektivu.

Hranidba svinja

Siniša Gregur, voditelj farme, kaže kako se mangulice tijekom cijele godine nalaze na pašnjaku i jedu hranu iz prirode: kukuruz, pšenicu i ječam proizvedene na bionačin (bez upotrebe pesticida) koju sami proizvode. Zbog takve prehrane sporije rastu, no dobiva se meso iznimne kvalitete. Kako nisu podložne bolestima, veterinar im je uglavnom potreban samo kod prasenja.

Prosjek od četiri do šest prasadi po krmači

Parenje mladih krmača mangulica moguće je u minimalnoj starosti od devet mjeseci i pod uvjetom da su dosegle tjelesnu težinu od 90 kg, dok kod nerasta parenje počinje kada dosegnu tjelesnu težinu od 100 kg u dobi od jedne godine.  Obično prase od četiri do šest praščića pa nisu visokoproduktivne kao neki novi hibridi. Krmače se prase dva puta godišnje. Prasad se odbija nakon najmanje 21, a najviše 42 dana, kada ih izdvajamo dok ne dosegnu tjelesnu težinu od 35 kg, kaže Siniša Gregur.

Karakteristične dimenzije mangulica 

Krmača starosne dobi od jedne godine ima visinu grebena od 64 do 67 cm, dok joj se tjelesna težina kreće oko od 90 do 100 cm. Kada broji dvije godine, visina grebena kreće se oko od 72 do 73 cm, dok težina varira od 120 do 140 kg. U trećoj godini visina grebena iznosi od 74 do 77 cm, dok tjelesna težina krmače iznosi od 140 do 160 kg.

Kod nerasta je visina grebena u prvoj godini od 65 do 70 cm, dok je težina od 100 do 120 kg. U drugoj godinu visina grebena iznosi od 75 do 80 cm, dok je težina od 130 do 150 kg. U trećoj je od 80 do 85 cm, dok je tjelesna težina oko od 150 do 170 kg.

Sve veća potražnja za ljekovitim mesom mangulice

U ovo vrijeme mangulica se najviše uzgaja u Mađarskoj, Austriji i Švicarskoj jer su tamo prepoznali kvalitetu mesa. Proizvodi se brendiraju i kao takvi svrstavaju u najskuplji cjenovni rang. Isto tako, ne smijemo zanemariti podatak da su biotehnički instituti u Budimpešti i Novom Sadu analizirali meso mangulice dokazavši kako ima 50 posto manje kolesterola od piletine.

Perspektiva – prerada mesa

Uzimajući u obzir da su cijene suhomesnatih proizvoda od mangulice  vrlo visoke, u tvrtki Ecoagro planiraju i izgradnju dvolinijske klaonice za obradu mesa mangulica i mesa fazanske divljači. Potražnja za takvim proizvodima iz ekološkog uzgoja je velika, stoga uz uzgoj fazana za lov, a s vremenom i trčki, prepelica i divljih zečeva, planiramo uložiti i u razvoj proizvoda od životinja koje ćemo uzgajati na našim farmama. Kod uzgoja fazana i mangulica posebnu pozornost posvećujemo zdravstvenoj ispravnosti hrane kojom ih hranimo, a koju kupujemo isključivo od lokalnih proizvođača  i proizvodimo na vlastitim površinama. U  budućnosti naša je namjera da budemo samoodrživi, stoga planiramo i nova ulaganja u poljoprivredne površine. Kako će se proizvodnja povećavati, potrebe za hranom bit će sve veće. U budućnosti planiramo i ulaganja u gradnju silosa, sušare i miješaone hrane. Nastavljamo tradiciju koja je dulja od stoljeća i na njoj nastojimo izgraditi vlastitu uspješnu priču, rekla je Jasmina Grđan Buhin.

Piše i foto: Snježana Zorković

ECOAGRO d.o.o.

Ulica Svetog Lovre 45

Veliki Lovrečan

42208 Cestica

Farma Mangulica Majerje

Matije Gupca bb

42206 Petrijanec

Fazanerija

Ulica Vladimira Nazora 1/20

42206 Petrijanec

www.ecoagro.hr

e-mail: jasmina@ecoagro.biz

Pozivamo sve zainteresirane da se predbilježe za fazansku divljač za 2022./2023. godinu, a u travnju dođu na dane otvorenih vrata u Petrijanec!

Objava Mangulice, svinje bez štetnog kolesterola ekološki se proizvode u tvrtki Ecoagro kraj Varaždina pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Trebao je to biti sasvim običan radni četvrtak za sestre Ukrajinke, 36-godišnju Dariju Miščenko i 30-godišnju Mariju Brataščuk koje su bježeći od rata u Ukrajini utočište pronašle na obiteljskoj farmi Horvat u Polevama. 

Njihov put od Irpina do Međimurja i potresno svjedočanstvo donosimo na aktualnim TISKANIM STRANICAMA Međimurskih novina od petka, 4. ožujka koje možete nabaviti od jutarnjih sati na brojnim prodajnim mjestima diljem Međimurja.

Foto: Zlatko Vrzan

Objava Sestre iz Ukrajine ispričale potresno svjedočanstvo: Bježeći od rata utočište pronašle u Polevama! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Jučer, 15. veljače 2021. godine u prijepodnevnim satima na zgarištu gospodarskog objekta u Hodošanu, obavljen je očevid, izvijestila je PU međimurska. 

Uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara utvrđeno je kako je požar prouzrokovan kratkim spojem na električnim instalacijama objekta.

Podsjećamo, u požaru koji je buknuo u nedjelju, 14. veljače oko 15 sati stradalo je dvadesetak prasadi i nekoliko krmača te je izgorjelo nekoliko desetaka bala slame, razni traktorski priključci, električni cirkular za drva i razni poljoprivredni proizvodi koji su bili uskladišteni u unutrašnjosti objekta.

Ujedno, u požaru je izgorjelo kompletno krovište objekta.

Materijalna šteta prema izjavi 52-godišnjeg vlasnika procjenjuje se na nekoliko stotina tisuća kuna.

O ovom događaju posebnim izvješćem izvijestit će se nadležno državno odvjetništvo.

Objava U Hodošanu napravljen očevid na mjestu zgarišta, evo što je bio uzrok požara! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

Danas u popodnevnim satima vatrogasci su imali punu ruke posla u Hodošanu gdje se zapalio štagalj, koji je u potpunosti izgorio.

Odmah po dojavi o požaru na teren su izašli pripadnici JVP-a Čakovec, te lokalni DVD-ovi iz Donjeg Kraljevca, Donjeg Hrašćana, Palinovca i samog Hodošana.

Fotografije s terena pokazuju koliko je požar bio velik. Uzrok požara, kao i kolika je šteta nastala znat će se nakon policijskog očevida i detaljnog izvida protupožarnog inspektora.

Objava Vatrogasci gasili veliki požar na farmi u Hodošanu pojavila se prvi puta na mnovine.hr.

U Železnoj Gori, kod skretanja za naselje Grabrovnik smjestilo se imanje obitelji Jakopić. Neobično je po tome što je podno kuće smještena farma s jelenom lopatarom i košutama koja plijeni pažnju mještana, ali i slučajnih prolaznika.

– Zovemo ga Muki. On je jelen lopatar, a uz njega su još tu košute i male srne. Imali smo ispod vinograda prazan prostor pa smo došli na ideju da zemljište ogradimo i unutar njega stavimo životinje. Jelen i košute postali su prava atrakcija. Posebno im se vesele naši unuci, dolaze ih čak pogledati i djeca iz škole, priča nam Zvonko Jakopić, vlasnik farme.

Cijeli članak pročitajte u TJEDNIKU MEĐIMURSKE NOVINE koje od petka, 9. listopada, možete kupiti na prodajnim mjestima diljem Međimurja.

Objava Jelen Muki postao je atrakcija Železne Gore! pojavila se prvi puta na mnovine.hr.