Svaki građanin trebao bi nagomilati dovoljno hrane da bude samodostatan najmanje 72 sata u slučaju krizne situacije, upozorit će Europska komisija, prema nacrtu svoje Strategije pripravnosti Unije koji je vidio POLITICO.
„U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije“, kaže dokument, navodeći moguće scenarije, od rata do cyber napada, smrtonosnih bolesti i poplava uzrokovanih klimatskim promjenama.
Prošlo je pet godina od prvih lockdowna zbog pandemije Covid-19 i tri godine od ruske invazije na Ukrajinu, a s prirodnim katastrofama i financijskim šokovima koji su stalna prijetnja, plan dolazi u trenutku kada Europa iz krize prelazi u krizu. „Niti jedna od velikih kriza u posljednjim godinama nije bila izolirana ili kratkotrajna“, kaže dokument. „Europa si ne može priuštiti ostati reaktivna.“
„Popravi svoj krov dok sije sunce“
Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu trebala bi predstaviti strategiju u srijedu. Njezina poruka je „popravi svoj krov dok sije sunce“, rekla je Mînzatu za POLITICO prije objave, dodajući da je cilj Komisije „pomoći pojedincima… na kućanstvenoj razini“.
Prema nacrtu od 17 stranica, strategija bi trebala „stvoriti sigurnu i otpornu EU s potrebnim sposobnostima za anticipiranje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, neovisno o njihovoj prirodi ili podrijetlu.“
To uključuje pružanje smjernica državama članicama za „pokriti skladištenje osnovnih zaliha, planiranje za krizne situacije, dostupnost skloništa, mjere za osiguranje dostupnosti kritične kopnene i svemirske infrastrukture“, navodi se u prijedlogu.
Samo nekoliko tjedana nakon što je Europa objavila svoju prvu obrambenu strategiju, plan pripravnosti kaže da je „pitanje hitnosti“ za EU i njezine države članice ojačati pripravnost u svim sektorima.
A priprema za rat je na samom vrhu. Iako ne donosi nove inicijative u području obrane, strategija predlaže model upravljanja krizama temeljen na nordijskim zemljama, gdje je cijelo društvo — od građana do poduzeća i vlada — uključeno. Plan Komisije oslanja se na zaključke Niinistövog izvještaja, koji je izložio prijedloge za poboljšanje spremnosti EU za rat i civilnu obranu, piše POLITICO.
Prijetnja geopolitičkog sukoba može doći kako u virtualnom obliku, tako i u obliku vojnih ofenziva.
Rusija pojačala aktivnost u cyberspaceu
Europa bi trebala biti bolje pripremljena za cyber napade, navodi se u nacrtu. Od početka rata u Ukrajini, Rusija je pojačala aktivnost u cyberspaceu, uključujući ciljanje kritične infrastrukture poput energetskih mreža. Posebno je istočno krilo Europe doživjelo porast cyber napada.
Kina, Iran i Sjeverna Koreja također dosljedno ciljaju zapadne vlade, tvrtke i druge ključne institucije. Hibridni i cyber napadi koje sponzoriraju države postali su „trajan element današnje stvarnosti“, tvrdi se u dokumentu, kako piše POLITICO.
Jedan od ključnih prijedloga je uspostava „Europskog sustava za obavijesti o cyber sigurnosti“, koji Komisija smatra da bi poboljšao europsko otkrivanje prijetnji i situacijsku svijest. Također se predlaže digitalna obuka i pomoć za zemlje koje žele pristupiti EU, te poziva na veće korištenje cyber diplomacije i bolju suradnju s NATO-om.
Tvrtke također imaju aktivnu ulogu u pripravnosti, jer postoji potreba za dijeljenjem informacija, ali i za sudjelovanjem u „strateškom predviđanju i anticipativnim inicijativama“, kao i u obuci.
„EU mora promicati suradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima kao što je cyber sigurnost, osiguravajući da su potrebe radne snage i obrazovna ponuda usklađeni“, navodi se u nacrtu.
Prirodne katastrofe
Pripravnost „nije samo o potencijalnim ljudskim sukobima“, rekla je Mînzatu. „Riječ je o tome kako reagiramo na poplave; vidjeli smo što se dogodilo u Španjolskoj“, koja je prošle godine pretrpjela ‘monstruozne’ poplave, pri čemu su poginuli stotine ljudi.
Mnogi ljudi ne znaju što učiniti suočeni s prirodnim katastrofama, rekla je Mînzatu. „Sve ove vrste kriza zahtijevaju određeni skup osnovnih vještina, razumijevanja i znanja o tome što prvo treba učiniti“, rekla je. Komisija predlaže strategiju skladištenja na razini EU-a kako bi ojačala pristup ključnim resursima, uključujući za hitne i katastrofalne intervencije, medicinske protumjere, kritične sirovine, energetske opreme i možda hrane i vode. Strategija će kombinirati centralizirane EU rezerve s doprinosima država članica, prema izvještaju, piše POLITICO.
Također će predstaviti strategiju za podršku medicinskim protumjerama protiv prijetnji javnom zdravlju – koja će biti dopunjena rezervama predviđenim u Zakonu o kritičnim lijekovima.
Komisija također želi ojačati svoju koordinaciju odgovora na krizne situacije, stvaranjem „središta za koordinaciju kriznih situacija“, temeljenog na postojećem Centru za koordinaciju hitnih odgovora (ERCC). Središte će se fokusirati na anticipaciju i upravljanje posljedicama kriznih situacija u različitim sektorima, pružati podršku u upravljanju krizama vodećim službama i pratiti ukupni odgovor na krizne situacije.
Dok neke zemlje EU-a žele usmjeriti ulaganja na obranu, druge smatraju da su problemi povezani s klimom važniji. Mînzatu je tvrdila da su to dvije strane iste medalje.
„Ne možete imati obranu, ne možete imati zelenu Europu bez pripravnosti, a ne možete imati pripravnost zanemarujući zelene ambicije i zelene ciljeve [EU-a]“, rekla je.
Biti bolje pripremljen također će zahtijevati fleksibilniji pristup gotovini
Komisija predlaže pregled financijskih instrumenata za odgovor na krizne situacije kako bi se osiguralo da mehanizmi za financiranje kriznih situacija budu skalabilni i mogu se prilagoditi promjenjivim rizicima i krizama. Izvršna vlast također planira uključiti pripravnost u vanjske investicije EU-a, uključujući kroz povećanje provedbe projekata prilagodbe klimi i otpornosti u partnerskim zemljama.
Kako bi učvrstila ove mjere, Komisija razmatra novi zakonodavni paket koji će postaviti standarde i mjerljive ciljeve pripravnosti na dugoročnoj razini.
„Komisija će ocijeniti potrebu i izvedivost Zakona o pripravnosti EU-a kako bi ojačala otpornost vitalnih društvenih funkcija postavljanjem zajedničkih standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva“, navodi se u dokumentu, a prenosi POLITICO.
Pripravnost i sigurnost bit će „integrirani i uključeni“ u europsko zakonodavstvo, politike i programe, prema dokumentu, koji navodi 30 ključnih akcija pod sedam tema, poput civilno-vojne suradnje, suradnje između javnog i privatnog sektora te pripravnosti stanovništva.
Anex nacrta sadrži oko 60 ključnih akcija koje treba provesti u sljedeće dvije godine, uključujući pojačano praćenje lažnih vijesti, procjenu razine pripravnosti u financijskim uslugama i uključivanje pripravnosti u školske kurikulume, a sve to planirano je za ovu godinu.
> Policajac preko mobitela spasio maloljetnicu koja je satima lutala šumom!
