Novi oblik pismene komunikacije, koji se pojavio zajedno s razvojem poštanske službe i željezničkog prometa u drugoj polovici 19. stoljeća, postaje sve popularniji, do te mjere da se krajem 20. stoljeća slalo čak 4 milijuna primjeraka dnevno.
Najčešće pravokutni komad debljeg papira ili tanjeg kartona bio je namijenjen za pisanje i slanje poštom bez omotnice.
S prednje strane je bio otisnut poznati motiv (fotografija, crtež itd.), dok se na poleđini nalazio prostor za adresiranje i pisanu poruku primatelju.
Upravo na današnji dan, 1869. godine u Beču tiskane su prve razglednice na svijetu u formi dopisnice.
Dopisnica označava poštansku pošiljku s otvorenim pisanim priopćenjem s unaprijed otisnutom poštarinom i oznakom “carte postale” (fra. “razglednica”), te se šalje bez omotnice, a sve vrste razglednica spadaju u dopisnice, ako odgovaraju predviđenim dimenzijama te su izdate od strane pošte.
Formom dopisnice pokušao se standardizirati oblik i veličina, no također postoje razglednice raznih veličina i oblika koje obično tiskaju privatne tvrtke ili organizacije.
Proučavanje i sakupljanje razglednica zove se deltiologija, a u SAD-u je to treći hobi kolekcionarstva prema broju kolekcionara, nakon numizmatike i filatelije.
Proučavanjem razglednicama stječemo uvid o dometu tiskarskih tehnika, dok crteži i fotografije daju odraz umjetničkih mogućnosti i ukusa pojedine sredine. Razglednice također služe kao autentični dokumenti pojedinog povijesnog razdoblja, a njima su se također prenosile poruke i ideje predstavljajući pojedinu propagandu.
Prve hrvatske razglednice potječu iz kraja 19. stoljeća.
Izvor: Wikipedia
