Najkraća i najjednostavnija riječ Morseove abecede, sastavljena od tri kratka, tri duga, tri kratka signala (…—…) koji odgovaraju slovima S, O, S, ne predstavlja kraticu već međunarodno prihvaćen signal za poziv u pomoć koji se odašilje u nevolji.
Prihvaćen je na današnji dan 1906. godine na Međunarodnoj radiotelegrafskoj konferenciji u Berlinu kada je zamijenio do tada rabljeni signal CQD (akronim od engl. Come Quick, Danger odnosno Dođi brzo, opasnost), a službeno je stupio na snagu 1908. godine.
Često ga se pogrešno tumači kao kraticu, npr. od engl. Save Our Souls (spasite naše duše) ili engl. Save Our Ship (spasite naš brod).
Unatoč brojnim tumačenjima, on ne znači ništa, upravo zbog toga jer je morao biti međunarodno prihvaćen.
Simetrična, kratka i pamtljiva riječ pokazala se kao idealno rješenje koje je, upravo zbog toga što ne znači ništa mogla biti međunarodno prihvaćena.
Prvi put u povijesti signal SOS bio je emitiran 10. lipnja 1909. godine s broda Slavonia britanskog brodovlasnika S. Cunarda, kada se zbog guste magle nasukao na jedan od Azorskih otoka.
Najpoznatiji primjer odašiljanja SOS signala je brod Titanik koji je potonuo 1912. godine. ‘Nepotopljivi’ brod je osim SOS signala također poslao i signal CQD, no nažalost niti jedan od brodova u blizini koji je odgovorio na upućene pozive nije bio dovoljno blizu da stigne do Titanika prije nego što je potonuo.
Da se SOS koristi i u današnje vrijeme, svjedoče brojne priče i životna iskustva pojedinaca koji su spašeni zahvaljujući najpoznatijem signalu.
Tako je krajem listopada prošle godine žena iz Kalifornije, Mary Joanna Gomez, spašena nakon 4 dana provedenih u divljini zahvaljujući SOS signalu kojeg je ispisala pomoću kamenja koje je poredala na zemlji u obliku slova.
Zanimljivo je da sama riječ SOS nije kratica za nikakav izraz, nego je odabrana zbog jednostavnosti slanja Morseovih signala za ta slova.
Izvor: Wikipedia
