Svaki peti državljanin Njemačke ima migrantske korijene, u zemlji je desetak milijuna stranaca… pa ipak, Njemačka se zakonski do sada nije definirala kao useljenička zemlja. Stari tabu sada konačno puca pošto su stranke Demokršćanske unije izašle u susret koalicijskom partneru Socijaldemokratima, ali i gospodarstvu koje vapi za radnom snagom.
Prijedlog zakona o useljavanju stručne radne snage još nije napisan, ali je vladajuća koalicija utanačila najvažnije detalje. Opća ocjena je da se vrata skoro širom otvaraju za potencijalne radnike iz cijelog svijeta, piše dw.com.
Tko može doći?
Svatko tko ima kvalifikaciju i nađe poslodavca koji bi ga zaposlio u struci. U prijevodu, ne može inženjer iz Gane ili Makedonije doći kako bi radio u kafiću. Niti može doći netko sa osnovnom školom bez ikakvog zanata. Više nije nužno da radno mjesto bude sa liste deficitarnih zanimanja niti da Savezna agencija za rad prvo provjerava postoje li na burzi rada domaći radnici koji bi imali prednost pri zapošljavanju.
Koja zanimanje se traže?
Premda se tržište rada otvara za sva zanimanja, pretpostavka je da će i dalje 61 deficitarno zanimanje biti najveći magnet za useljenike. To su poslovi u zdravstvenom sustavu (prije svega njega starijih osoba), gotovo sve što ima veze sa elektrikom, strojarstvom, instalacijama i sve više IT sektor.
IT sektor u Njemačkoj trenutno traži 55.000 radnika. Zato će njihov dolazak biti posebno olakšan – njima ne treba čak ni formalno obrazovanje ukoliko imaju potrebna znanja.
Kako tragati za poslom?
Kao i do sada, preko legalnih posredničkih agencija ili direktno kod poslodavaca ili na webu Agencije za rad. Ali sada se otvara još jedna opcija – svatko sa kvalifikacijom može se doseliti u Njemačku na šest mjeseci kako bi tražio posao. Doduše, on mora imati ili nečije garancijsko pismo ili par tisuća eura na računu kako bi dokazao da će u tom periodu imati od čega da živi, dok se ne zaposli. U tih šest mjeseci nije dozvoljeno „snalaženje“ van struke kako bi se nešto zaradilo.
Kako tragati za poslom?
Kao i do sada, preko legalnih posredničkih agencija ili direktno kod poslodavaca ili na web stranici Agencije za rad. Ali sada se otvara još jedna opcija – svatko sa kvalifikacijom može se doseliti u Njemačku na šest mjeseci kako bi tražio posao. Doduše, on mora imati ili nečije garantno pismo ili nekoliko tisuća eura na računu kako bi dokazao da će u tom rezdoblju imati od čega živjeti, dok se ne zaposli. U tih šest meseci nije dozvoljeno „snalaženje“ van struke kako bi se nešto zaradilo.
Treba li znati jezik?
To još nije definirano, ali ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer smatra da bi njemački trebalo poznavati na razini koja je inače trenutno potrebna da bi se položio „integracijski test“, a to je B1. Doduše, trenutno je onima iz deficitarnih zanimanja dozvoljeno doći i sa slabijim znanjem pod uvjetom da u roku nekoliko mjeseci to znanje unaprijede.
Treba napomenuti da se ove upute odnose uglavnom na zainteresirane koji dolaze izvan EU, dok svi hrvatski državljani imaju znatno olakšani pristup tržištu rada.
